U Mostaru predstavljena knjiga “Južnoslavensko pitanje” Ive Pilara
Knjiga “Južnoslavensko pitanje” Ive Pilara napisana prije više od sto godina, svoju važnost nije izgubila ni danas, jer poruke koje nosi kao da su napisane jučer poslijepodne. Smatra se da je ovo jedna od tri najvažnije hrvatske knjige u 20. stoljeću, ali obzirom na doček ona je bila jedna od najnesretnijih i najodsutnijih, a tako prijeko potrebnih i današnjoj politici. Vrijeme je dokazalo i nepobitno potvrdilo istinitost Pilarovih tvrdnji, te je učinilo suvremenijom nego je ikada bila. Te se može s pravom reči da je ova knjiga udžbeničke vrijednosti.
U HKD Herceg Stjepan Kosača u Mostaru predstavljeno je pretiskano izdanje hrvatskoga prijevoda knjige publicista i političara Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje”. Knjiga je predstavljena u organizaciji Odjela za Drugi svjetski rat i domovinski rat HNS-a i Središta hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH. O knjizi su govorili predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima doc.dr.sc. Dražen Švegelj, profesorica sa Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr.sc. Ivona Šego Marić, aktivni član OMH u Vinkovcima Hrvoje Janković, a program je moderirala predsjednica Središta Hrvatsko svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH Anita Martinac.
Knjiga je prvi put objavljena je u Beču 1918. godine, a na hrvatski jezik preveo ju je Fedor Pucek. Kritika je upozorila na određene nedostatke u prijevodima pa se u novom tisućljeću krenulo s ambicioznijim pothvatom kritičkoga izdanja sabranih djela. Novo izdanje objavio je Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima u 2017.
Ivo Pilar rođen je 1874. u Zagrebu, a preminuo pod sumnjivim okolnostima 1933. Bio je pravnik i ekonomist. Živio je u BiH, a od 1920. do smrti u Zagrebu. Do jeseni 1918. zalagao se za održanje Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državno-političkom i nacionalno-političkom smislu reformira kao trijalistička monarhija s Hrvatskom kao trećom jedinicom. U Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji politički je bio progonjen. Najvažnija su mu djela: “Secesija”, “Recepcija Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH”, “Die südslawische Frage und der Weltkrieg” napisana pod pseudonimom L. v. Südland), te “Borba za vrijednost svoga ‘ja'”.
Izvor: hu-benedikt.hr
