TwitterFacebookPinterestGoogle+

DA SE NE ZABORAVI 15. srpnja 1991. napad na Topusko

  • Written by:

Oružana pobuna na Banovini, srpanj 1991.

Oružana pobuna na Banovini započinje nakon objave Deklaracije o neovisnosti Republike Hrvatske (25. lipnja 1991.). Međutim, pripreme za pobunu su bile višegodišnje, pobuna je nastavak četničkog i partizanskog terora tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Zločini četnika i partizana na Banovini su bili mnogobrojni, spomenimo se tri teška zločina:

Dossier Boričevac

Nakon uspostave NDH, Srbi iz Lapačkog kraja su podigli pobunu. Dana 27. srpnja1941. u Brotnju su ubili 37 Hrvata, prezimenom Ivezići. Hrvati iz Boričevca su noću između 1. i 2. kolovoza 1941. g. izbjegli iz Boričevca da bi sačuvali život. Srpski pobunjenici su 2. kolovoza 1941. godine ušli u Boričevacte ga opljačkali i do temelja uništili. Hrvati iz Boričevca su izbjegli u Kulen Vakuf gdje ih je jedan dio nastradao kada su četnici i partizani 6-tog rujna 1941. napali Kulen Vakuf.

Poslije Drugog svjetskog rata, Hrvatima nije dopušten povratak u razoreni Boričevac, a samo mjesto je izbrisano iz popisa naselja SR Hrvatske. Radilo se o etničkom čišćenju jer su na tom prostoru živjeli Hrvati.Podatak da je Boričevac 1931. godine imao 788 stanovnika a 1948. 11. stanovnika jasno govori da je izvršeno etničko čišćenje!

Pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941.

Na katolički Božić, 26. prosinca 1941. u mjestu Gvozdanskom za vrijeme podnevne mise su Titovi partizani učinili pokolj.Ubijeno je 55 Hrvata, njihove kuće su opljačkane i zapaljene kao i crkva. Ubijeno je 13 članova obitelji Grabarević. Godine 1991. spirala zločina se nastavlja, ubijena su još dva člana obitelji Grabarević.

Partizanski zločin u Zrinu

Po naredbi Glavnog štaba Hrvatske partizani su u zoru 9. rujna 1943. g. ubili i protjerali oko 800 stanovnika Zrina. Mjesto je opljačkano i spaljeno, mjesna crkva Našašća sv. Križa je spaljena. Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata ubijeno je 213. Hrvata iz Zrina (Ubijeno je 12 djece, troje mlađe od godine dana, a najmlađe dijete imalo je 15 dana).Hrvatima je zabranjen povratak a imovina je konfiscirana u Boričevcu, Gvozdanskom, Zrinu kao i u mnogim drugim mjestima. Komunističke vlasti je promijenile imena mjesta i geografskih pojmova koji su u sebi imali pridjev Zrinski. O Zrinu se nije smjelo govoriti.

O navedenim zločinima nema spomena u udžbenicima povijesti. Nažalost, dan pokolja u Brotnji (1941. g.) se slavio (za vrijeme komunističke vladavine) kao dan ustanka naroda Hrvatske, a sada kao dan ustanka srpskog naroda!? Žalosno je i sramotno slaviti zločin nad nedužnim Hrvatima u Republici Hrvatskoj! Pitanje za Vladu i Sabor: Do kada? Vrijeme je da se prestane slaviti zločine nad hrvatskim narodom!

Zločini i etničko čišćenje se nastavljaju 1991. godine s ciljem stvaranje velike Srbije.

15. srpnja 1991. napad na Topusko. U napadu slijedećeg dana je ranjeno sedam pripadnika Zbora narodne garde. Prognanici iz topuskoga kraja su bili smješteni u Karlovcu.

15. srpnja 1991. tenkovi JNA su napali postaje hrvatske policije. Stanovnici Hrvatskog Čuntića, Kraljevčana, Dragotinaca i Prnjavora napustili svoje domove (njih oko 800) i uputile se u zbjeg prema Petrinji. Tijekom bijega bili su izloženi jakoj paljbi iz mitraljeza i minobacača. Na taj način je nastajao etnički čist teritorij.

17. srpnja 1991. napad na Komarevo kod Siska, napad na Hrvatsku Kostajnicu. Četnici pripremaju veliku operaciju čišćenja Banovine (operacija „Žaoka“).

Na drugim područjima su četnici, također, izvodili napade.

17. srpnja 1991. Napad na Lišane kraj Benkovca

17. srpnja 1991. hrvatske snage protjerale četnike s ulaza u Vinkovce. JNA se otvoreno stavila na stranu pobunjenih Srba (četnika) i stvorila takozvanu tampon zonu da ih zaštiti.

Marko Jukić/hu-benedikt.hr

Komentari