Dr. Marko Jukić: Martina : „Genijalci“ 3:0
Gospođa Martina Dalić u svojoj knjizi Agrokor – slom ortačkog kapitalizma prikazuje kronologiju spašavanja posrnulog Agrokora, spašavanja radnih mjesta i izbjegavanje da porezni obveznici snose trošak sanacije posrnulog Agrokora. Sadašnje stanje je zadovoljavajuće jer je postignuta nagodba, spašena su radna mjesta i porezni obveznici nisu snosili troškove sanacije posrnulog Agrokora (skor je tri nula, slučaj još nije završen ali je stanje zadovoljavajuće). Hrvatski “genijalci”, stručnjaci bez znanja i iskustva, ljudi bez vlastita stava i morala prozivaju, blate i lažu zaboravljajući svoje grješke, zaboravljajući štetu koju su nanijeli državi i poreznim obveznicima. Proces spašavanja posrnulog Agrokora je tražio brzu i učinkovitu akciju da se spriječi gospodarska katastrofa i društveni kaos. To je napravljeno. Mogu se postaviti mnogobrojna pitanja zašto, kako i koliko. Odgovore na stručna pitanja može dati samo struka a ne politikanti (psihijatar, fizičar, arhitektica i loši ekonomisti opće prakse). Stručno mišljenje zahtjeva mnogo znanja i iskustva u međunarodnom financijslom i pravnom sektoru. Svatko ima pravo na svoje mišljenje ali mišljenje nestručnih saborskih zastupnika i laika su nevažnaza rješavanje krize u Agrokoru ali i drugdje.
Neosporno je da su neki svoj rad dobro naplatili i da to nije primjereno našem društvu ali oni su iskoristili svoju poziciju i mogućnost da to dobro naplate. Je li moralno? Nije, ali tko još u poslovnom svijetu vodi računa o moralu, empatiji? Važno je da nije protuzakonito i da se zbog toga ne mora ići u zatvor, sve drugo je nevažno (tako funkcionira današnji poslovni svijet, zar ne?). Zar su kritičari gospođe Dalić moralni?
Autorica je dala ocjenu naše stvarnosti, nepostojanje tržišne ekonomije:
Str. 11. „U našem konkretnom hrvatskom slučaju mentalitet dogovornog ili ortačkog kapitalizma povezan je i s našim socijalističkim naslijeđem, s otvorenim pitanjem jesmo li kao društvo ikada stvarno prihvatili tržišno gospodarstvo, dovršili tranziciju i riješili se socijalističkog mentaliteta koji je sam po sebi sumnjičav prema osobinama inkluzivnih institucija“
Str. 13. „Katastrofa kojom je Todorić zaprijetio hrvatskom gospodarstvu nije se mogla spriječiti uobičajenim receptima hrvatske politike – političkim nadmudrivanjem i optuživanjem, prebacivanjem krivnje, objašnjavanjem razloga zbog čega se nešto nije moglo, izuzimanjem ili opravdavanjem drugim važnim poslovima, nabacivanjima ispraznim frazama ili medijskim atraktivnim doskočicama. Time se radna mjesta, životne okolnosti i životne perspektive velikog broja ljudi i njihovih obitelji nisu mogli očuvati. Poslovično političko otezanje i odgađanje uz nadu kako će, uz malo sreće, vrijeme samo po sebi riješiti problem….“
Koncern Agrokor je imao 143 kompanije u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Švicarskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Češkoj Republici, Kosovu i SAD-u. U travnju 2017. godine Agrokor je imao 57.000 zaposlenih, od čega je 28.000 zaposlenih u Hrvatskoj. Sustav Agrokor održavao je poslovne odnose s 21 bankom u Hrvatskoj pa bi stečaj Agrokora ugrozio barem 7 banaka. Kada je Agrokor bio u blokadi još je 14 kompanija u Hrvatskoj bilo blokirano.
U knjizi gospođa Dalić je prikazala kako je tekao postupak spašavanja hrvatskog gospodarstva od negativnih posljedica sloma Agrokora kojega su neki priželjkivali. Evo nekih citata iz knjige:
Str. 71.“Država ne stvara radna mjesta, država ne stvara nove proizvode, ona stvara uvjete da bi se radna mjesta mogla stvoriti i očuvati.Ona je dužna čuvati makroekonomsku stabilnost i općenito stabilnost gospodarstva. “
Str. 74. “Iako se retorički zalagao za rušenje ortačkog kapitalizma, Petrov je svjesno ili nesvjesno zagovarao samo promjenu ortaka. Rješenje ovog problema vidio je u svevidećim i sveznajućim odlukama države i ponavljanju praksi koje su nam donijele začelje Europske unije…”
Str. 75. “Todorić je rekao da “bankama garancije ništa ne vrijede jer sam ja imao dobre pravnike”
Str. 76. “S obzirom na veličinu sustava Agrokor i s obzirom na upitnu (ne) djelotvornost našeg trgovačkog sudovanja, taj je scenarij obećavao veliki kaos. …”
Str. 77. “Međutim, tada postojeći zakonski okvir za predstečaj ili stečaj nije jamčio ni očuvanje poslovanja Agrokora niti normaliziranje položaja dobavljača….”
Str. 78. “S druge strane, ako bi Agrokor pokrenuo stečaj, onda treba znati da je prvi cilj stačaja namirenje vjerovnika kroz unovačenje imovine odnosno njezina prodaja. Tu dakle, nema nastavka poslovanja…”
Str. 79. “ S druge strane, brojnost kompanija i razasutost njihovih sjedišta po Hrvatskoj bi značila da bi se ti postupci vodili paralelno na gotovo svim trgovačkim sudovima – za koje je bilo poznato da ne donose jednoobrazne i usklađene odluke.Puno jednostavnije predstačajne nagodbe u kojima nije bilo stranih vjerovnika trajale su godinama, primjerice u slučaju Badela to je bilo 5 godina.”
Str. 80. “ Hrvatska je poznata po neefikasnosti stečajnih postupaka, koji traju dugo i samo je nekoliko primjera poduzeća koja su izašla iz stečaja i nastavila poslovanje…”
“S druge strane, zagrebačka Nama još je u stečaju, više od 17 godina. Iz bankarskog iskustva sam znala kakvi se sve problemi i “čuda” mogu pojaviti u stečajnom postupku”.
Ovo je hrvatska stvarnost, htjeli mi priznati ili ne!
Tko kritizira gospođu Dalić?
Gazda kritizira gospođu Dalić jer nije dobio 300 milijuna eura od države!?
Autorica knjige piše, str. 44. „Jesu li neke prethodne Vlade bile susretljive prema interesima Ivice Todorića? Je li tijek državnih dužnosnika iz/u Agrokor bio samo dio razvoja njihovih karijera ili nešto više – ne znam….“
Strana 46. „Tada sam ekspresno naučila da je Todorić očigledno vrlo utjecajan čovjek. Stvarno Gazda…“
Str. 51. „Samouvjerena bahatost Ivice Todorića sažeta u političkoj ucjeni „ja sam možda odgovoran, ali vi ćete biti krivi, nikome nećete moći objasniti zbog čega se dogodila ova katastrofa“, bila je strašno velika. Mentalitet ortačkog kapitalizma u punom sjaju“.
Str. 54. „ Na zahtjev Ivice Todorića i ostalih članova tadašnje Uprave Agrokora počela je izvanredna uprava i borba za sprječavanje njegova nekontroliranog kolapsa.“
Jasno je da je država pogodovala Todoriću godinama i da s time gospođa Dalić nema nikakve veze. Todorić je mnoge zadužio, kupio i kao Gazda je smatra da je država njegov bankomat pa mu je bilo normalno da zatraži samo 300 mlijuna eura (kao prvu pozajmnicu). Prijašnje vlade (sve) su bile a usluzi Todoriću pa njegovo ponašanje ne iznenađuje.
Nije se Todorić zapitao kakva je njegova odgovornost za krah Koncerna Agrokor. Nije se zapitao zašto je potrošio 45 milijuna eura za naknadu savjetnicima pri preuzimanju Mercatora!
Gospođu Dalić kritizira bivši koalicijski partner koji ne razumije ni gospodarstvo ni financije. Dotični je htio da država preuzme posrnuli Agrokor i da porezni obveznici snose trošak sanacije!?:
Autorica navodi izjavu Bože Petrova, str. 33.: „Želim suverenu Hrvatsku narodnu banku koja će biti pod kontrolom Sabora, a ne država u državi“
Komentar autorice, str. 34.: „ Petrov je ovim jasno pokazao da se u ekonomskim razmišljanjima Most svrstava u onu ekonomsku struju koja se zavarava idejom da mala i otvorena hrvatska ekonomija može samostalno određivati pravila igre na tržištu ignorirajući njezinu integriranost u međunarodno tržište i općenito zanemarujući standarde suvremene tržišne ekonomije…“
Dalje, str. 50. „ U jednom trenutku Božo Petrov, koji je sjedio točno nasuprot Todoriću, kazao: Volio bih da razmislite da država uđe u tvrtku, a vi iziđete.“ Kao da je eksplodirala bomba….“
„Nakon što je Petrov izrekao što je izrekao, Todorića samo što nije šlagiralo. Rekao mu je direktno i otvoreno: „Nalazite se u temi koju ne poznajete“ …..
Str. 61. „…Božo Petrov je na jednom od tih sastanaka stalno iznosio stavove koje je čitao iz SMS poruka!? Ono što je, uz pomoć SMA šalabahtera, govorio Petrov bili su financijski detalji i stavovi koje on po logici svog obrazovanja i iskustva nije mogao znati. Petrov je, naime, po struci psihijatar… Predložila sam ako postoji netko za koga vjeruje da posjeduje relevantne informacije, da ga pozove na naš sastanak…..“
„Uslijedila je oštra rasprava u kojoj Petrov nije želio otkriti ime svog anonimnog „izvora“ pa smo načinili stanku jer je Petrov kazao da mora otići na jedan kraći sastanak. Činilio se da je otišao na sastanak sa svojim „izvorom itd..“
Str. 73.„Odgovarajući na pitanje kako država može pomoći Agrokoru, Petrov je 20. ožujka 2017. godine rekao da postoji više modela od kojih je naveo jedan: „To je klasični in and out potez. U trenutku kada vam se ruši kompletan gospodarski sustav ulazite, stabilizirate, konsolidirate tvrtku i nakon toga je dijelite, prodajete. A u tom slučaju, kada to napravite, hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne, i ono što se može, dogoditi je da upravo to ostane u hrvatskim rukama. Ali to je jedan od modela“. Koji genijalac!
Slučaj Tesla banke (str. 213.)
“Doduše sve je govorio čovjek koji je 2011. Tražio od mene, tada ministrice financija i tadašnje predsjednice Vlade Jadranke Kosor, da iz proračuna osiguramo sredstva za kapital Tesla banke. Kada to nije išlo, onda je na neki meni nepoznat način dioničar Tesla banke, zajedni s nekim drugim hrvatskim tvrtkama, postao – Agrokor itd.”
“Milorad Pupovac je postao predsjednik njezina Nadzornog odbora i tu je dužnost obnašao od travnja 2011. do travnja 2014. To što je u tom razdoblju, kao i danas, Zakon o spriječavanju sukoba interesa branio ovakve poslove državnih dužnosnika nekako se tijekom te tri godine, u njegovu slučaju, nije smatralo problemom. Međutim, Tesla banka se već sredinom 2013. suočila s poteškoćama i Hrvatska narodna banka je u veljači 2018. pokrenula njezin stečaj…”
Sve je jasno! Interesne skupine su bile protiv tržišnog rješavanja slučaja Agrokor.
Gospođu Dalić prozivaju osobe koje nemaju znanja o međunarodnim financijama, koji ne poznaju pravne stečevine EU, osobe koje su nanijele štetu Hrvatskoj (arbitraža INA-MOL, izvanredni izbori, obnova u Gunji, Pelješki most, osoba kojoj je fakultet platio 80.000 kuna za izradu doktorata!?, osoba koja stalno blati Republiku Hrvatsku). Gospođu Dalić najžešće prozivaju: psihijatar, ispodprosječni ekonomisti opće prakse, arhitektica, fizičar, skupljač autokazetofona i mrzitelj Hrvatske. To je žalosna hrvatska stvarnost!
Neka kritičari gospođe Dalić dokaži da navedeno u knjizi nije istina, da njeno stručno mišljenje nije dobro zbog toga i toga, neka javnosti iznesu argumente i pokažu dokumente umjesto fraza, dosjetki i igrokaza u Saboru. Kada budu pisali i govorili o ortacima neka opišu i iznesu sve slučajeve ortakluka u Hrvatskoj(bez obzira o kojoj se stranci ili osobama radi).
Pitanja za „genijalce“:
Je li istina da je na računu Agrokora bilo 6 kuna i dvadeset lipa kada je Ante Ramljak izabran za izvanrednog povjerenika (str. 122)?
Je li istina da je na računu Agrokora, kada je izvanredni povjerenik Ante Ramljak nakon 10 mjeseci dao ostavku bilo 1,6 milijardi kuna plusa. (str. 127.)
Kako mjerimo uspjeh po lupetanjima politikanata (kokošara) ili po stvarnim financijskim pokazateljima?
Je li istina da je sustav u Agrokoru stao, da nije bilo benzina i da su kamioni stajali, da Jamnica nije imala ambalaže, da Ledo nije imao sirovine, da nije bilo stočne hrane jer nije bilo novca za platiti navedeno a Todoriću banke nisu htjele dati kredit zbog prezaduženosti?
Je li istina da su police Konzuma bile poluprazne pred Uskrs i pred početak turističke sezone?
Je li navedeno istina ili laž?
Trebalo je brzo izabrati povjernika jer se sustav naglo urušavo ? Je li to istina ili nije str. 119.
Politika države, politika velikih kompanija, financijska politika se ne vodi na ulici niti tijekom poluidiotskih saborskih prepucavanja. Posao u Agrokoru su mogli uspješno odraditi samo profesionalci, nikako laici, politikanti, performeri i samoljubci. Je li se slučaj Agrokor mogao rješiti na drugi način? Moguće da ali bez saborskih politikanata, jer želje su jedno a mogućnosti i sposobnosti drugo.
Slučaj Agrokor pokazuje svu bijedu na našoj političkoj sceni. Najveći kritičari su neznalice, politikanti, kritizeri koji ne žele dobro narodu ni državi. Treba se zapitati je li slučaj Agrokor trebao poslužiti za rušenje hrvatske države uništavanjem gospodarstva i stvaranjem kaosa u društvu! U kampanji rušenja države (Vlada je koleteralna žrtva) sudjelovali su neprijatelji hrvatske države (Peta kolona), naivci koji ništa ne shvaćaju i frustrirani osvetnici koji su željeli osvetu po bilo koju cijenu. Interesne skupine su generirale krizu da bi ostvarile svoje ciljeve i zaštitile svoje interese.
Veliko je pitanje je li slučajem Agrokor slomljen ortački kapitalizam ili će to biti izolirani primjer da i za Gazdu vrijede ista pravila kao i za male poduzetnike. Za slom ortačkog kapitalizma nužne su mnogobrojne reforme, nužno je da Hrvatska postane pravna država (što danas nije), nužno je da pravosuđe bude pravedno, brzo i učinkovito, nužno je da za svih vrijede ista pravila igre a ne da je nekome država majka a drugima maćeha.
Zaključno gospođa Dalić navodi: “Za ostanak na dnu Europske unije stvarno i ne postoji niti jedan objektivan razlog. Osim možda subjektivnih ili političkih razloga koji su se jednim dijelom pokazali svoje lice i tijekom ovoga procesa…” Sve je rečeno!
Knjiga gospođe Dalić predstavlja doprinos raspravi o tržišnom gospodarstvu u Hrvatskoj.
Marko Jukić
