DA SE NE ZABORAVI Pokolj u Škabrnji i Nadinu 1991. godine
Pokolj u Škabrnji su izveli pobunjeni Srbi uz pomoć JNA, 18. studenog 1991. godine. Tog dana su ubijene 43 osobe a ukupno su u Škabrnji tijekom Domovinskog rata ubijene 84 osobe hrvatske nacionalnosti, 26 branitelja i 58 civila.
Pokolj u Nadinu su izvršili pobunjeni Srbi uz pomoć JNA 19. studenog 1991. godine. Ubijeno je 14 civila i 5 branitelja a tri osobe se vode kao nestale.
Hrvatsko selo Škabrnja, u zadarskom zaleđu, je bila trn u oku Srbima koji su živjeli u okolnim srpskim selima pa su 1991. godine tijekom pobune napali selo, stanovnike Hrvate ubili i protjerali a selo opljačkali i spaliti. Zločin je izveden planski, istovremeno kada su četničke horde divljale u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske su napravljeni zločini (Saborsko, Vrhovine i drugdje).
Napad na Škabrnju je započeo žestokom topničkom paljbom, upadom tenkova i oklopnih vozila iz pravca Biljana Donjih i Zemunika Gornjeg (srpskih sela). Stanovnici Škabrnje su se sklonili u podrume. Agresor je žene i djecu izvukao iz podruma i ubio 43-je hrvatskih civila. Ubojstva civila su izvršena vatrenim oružjem, tupim predmetima te gaženjem tenkom. Neke su žrtve mučili prije nego što su ih ubili. O zvjerskom ponašanje pobunjenih Srba i nekih pripadnika JNA postoje i svjedočanstva vojnika JNA koji su bili sudionici napada i razaranje Škabrnje.
JNA je htjela zločin zataškati ali je pod pritiskom predstavnika Međunarodnoga crvenog križa i europskih promatrača hrvatskoj strani je na Musapstanu kod Zadra predala 35tijela u crnim najlonskim vrećama a naknadno još 9 tijela, ukupno 44 žrtve. Tijela su dovežena iz Škabrnje u ukradenim teretnim kamionima. Kod osnovne škole je bila još jedna masovna grobnica koja je otkrivena nakon oslobađanja Škabrnje. U toj masovnoj grobnici su bila tjela osoba koje su ostale u Škabrnji.
Po okončanju napada, Srbi su Škabrnju spalili i u potpunosti uništili.Katoličku crkvu su do temelja srušili. Nakon što je opustošeno selo, kraj je miniran. Od posljedica prisiljenosti kretanja kroz minska polja, još je nekoliko škabrnjskih civila poginulo.
Oni civili koji su bili pošteđeni su kasnije predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima pa su kasnije razmijenjeni.
Jednu skupinu stanovnika Škabrnje nisu otkrili u jednom podrumu, njih je uspješno noću izvukao i doveo na slobodni teritorij velečasni don Tomislav Sikirić.
Srbi iz susjednih sela i JNA su i prije pokolja napadali Škabrnju želeći prognati sve stanovnike tog hrvatskog sela. Napadi su bili žestoki 17. rujna i 5. listopada 1991. godine. U rujnu su stanovnici bili evakuirani na Ugljan ali su se vratili nakon potpisanog primirja. U razdoblju od 4 do 10 listopada na Škabrnju je palo više od 2.000 granata. Škabrnja je bila raketirana iz zrakoplova, na selo su bačene velike bombe, tzv. „Krmače“.
Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991. godine
Dan nakon zločina u Škabrnji u Nadinu je ubijeno 14 civila i pet hrvatskih branitelja dok ih se troje još smatra nestalima…
Pristrana i neprofesionalna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte nije optužila glavne krivce za zločin u Škabrnji i Nadinu. Ratnog zločinca Ratka Mladića je optužila samo za zločine nad Muslimanima u Bosni i Hercegovini. Propustila je optužiti Mladića za zločine u Škabrnji, Nadinu, Drnišu, Kijevu, sinjskom području.
Hrvatsko pravosuđe je također zakazalo i nije procesuiralo zločince!
Marko Jukić/hu-benedikt.hr; Foto: Poginuli branitelji; poginuli civili
