Europarlamentarci pozvali Vijeće i Komisiju da institucionaliziraju mandat posebnog povjerenika za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU
Petir: „Jedan od deset kršćana u svijetu danas pati od nekog oblika vjerskog progona. Nedvojbeno je da nam je povjerenik za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU potreban u vanjskoj politici.“
Europski je parlament na plenarnoj sjednici održanoj u utorak, 15. siječnja 2019. usvojio Izvješće o smjernicama EU-a i mandatu posebnog izaslanika EU-a za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a u kojemu europarlamentarci pozivaju Vijeće i Komisiju da „na odgovarajući način podrže institucionalni mandat, kapacitete i dužnosti posebnog izaslanika, istražujući mogućnost višegodišnjeg mandata koji podliježe godišnjoj reviziji te razvojem radnih mreža u okviru svih relevantnih institucija EU-a”.
Korak je ovo naprijed učinjen nakon 2016. godine kada je predsjednik Europske komisije, na prijedlog Europskog parlamenta, kreirao funkciju posebnog izaslanika i na to mjesto imenovao Jána Figela. Iako se činilo kako je Europska unija ovime učinila značajan korak ka zaštiti i promociji slobode vjeroispovijesti, ipak mandat posebnog povjerenika nije institucionaliziran te on služi kao poseban savjetnik povjereniku za međunarodnu suradnju i razvoj.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pojašnjava kako je riječ o ugovornom uređenju bez redovite plaće, bez osoblja i bez proračuna za rad. „Smatram prijeko potrebnim institucionalno ojačati mandat posebnog izaslanika EU za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU“, rekla je zastupnica Petir. „Nedvojbeno je da nam je on potreban u našoj vanjskoj politici te smatram kako je ovim izvješćem propušteno utvrditi točne okvire njegova rada i djelovanja i dati mu određenu dozu samostalnosti, ali i odgovornosti“, rekla je Petir.
„Životi milijuna kršćana svakodnevno su ugroženi, oni od EU trebaju konkretna rješenja i djelatne akcije. Riječi su samo prazno slovo na papiru ako ih se ne pretvori u djela“, naglasila je Petir te podsjetila da jedan od deset kršćana u svijetu danas pati od nekog oblika vjerskog progona – bilo da je riječ o diskriminaciji ili teškom nasilju.
Vjerski progon danas poprima najrazličitije oblike te svakim danom jača, dok su upravo kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. Prema podatcima organizacije Open Doors, svake godine 255 kršćana biva ubijeno, a 104 oteto. Svake godine 180 kršćanskih žena biva silovano, seksualno zlostavljano ili prisiljeno na brak. Godišnje se napadne 66 kršćanskih crkava. Svake godine 160 kršćana biva zatvoreno bez prava na suđenje.
„Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja mora biti prioritet vanjske politike Europske unije“, ističe zastupnica Petir.
Dodatan korak ka promociji slobode vjeroispovijesti može biti i uspostava službenog dana sjećanja na žrtve vjerskog progona i osobe koje su ga preživjele, o čemu se trenutno razgovara. Potpredsjednica Europske komisije i Visoka predstavnica Europske unije Federica Mogherini, u odgovoru na zastupničko pitanje zastupnice Petir, potvrdila je kako će EU aktivno sudjelovati u toj debati. Riječ je simbolično o 3. kolovozu (2014.) kada je ISIS/Daiš napao grad Sindžar, što je značilo početak genocida nad jezidima i drugim kršćanskim zajednicama na Bliskom istoku.
Izvor: hu-benedikt.hr
