TwitterFacebookPinterestGoogle+

DA SE NE ZABORAVI Operacija “Gusar” (Maslenica) 22. – 27. siječnja 1993. godine

Akcija „Gusar“ (poznatija kao akcija Maslenica) je pokrenuta zbog: prometne blokade između južne i sjeverne Hrvatske (nepodnošljive izoliranosti južne Hrvatske), neučinkovitosti UNPROFOR-a (negdje i otvorene protuhrvatske djelatnosti) te stanja u takozvanim „ružičastim zonama“ (nemogućnost uspostave hrvatske vlasti).

Svi pregovori i sporazumi s pobunjenim Srbima o povezivanja juga i sjevera Hrvatske nisu dali rezultata. UNPROFOR je bio neučinkovit te je teror srpskih pobunjenika na okupiranom području i dalje bio prisutan (ubojstva civila i pljačka te uništavanje imovine), nemogućnost uspostave hrvatske vlasti u takozvanim „ružičastim zonama“.

Cilj akcija „Maslenica“ bio je prekinuti izolaciju južne Hrvatske, povezati sjever i jug Hrvatske,  (gradnja pontonskog mosta a poslije mosta preko Novskog ždrila), odbaciti neprijatelje iz predgrađa Zadra, osloboditi zadarsko zaleđe i Zrakoplovnu bazu u Zemuniku. Akcija „Maslenica“je započela 22. siječnja 1993. godine i završila 27. siječnja 1993. godine. Hrvatske postrojbe su za 72 sata postigle zadane ciljeva (akcija je bila ograničenog dometa zbog međunarodne zajednice).

Hrvatske snage su vodili Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac, Mladen Markač i Mirko Šundov. U akciji je poginulo 19 branitelja (70 je bilo ranjeno)  ali u obrani oslobođenog teritorija je ukupno poginulo 127 i ranjeno 158 branitelja.

U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve sastavnice oružanih snaga RH. Sudjelovale su: četvrta gardijska brigada, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna Vojne policije, specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2. i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage Hrvatske ratne mornarice i eskadrila helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Tijekom operacije „Gusar“ započeli su žestoki pritisci i prijetnje međunarodne zajednice koji su trajali do kraja srpnja 1993. godine! Rezolucijom UN-a broj 802 (25. siječnja 1993.) zatraženo je da Hrvatska vojska i policija prekinu oslobađajuću akciju i da se vrate na početne položaje. Treba spomenuti da su izvedene dvije etape operacije „Gusar“ a treća je obustavljena zbog silnog pritiska međunarodne zajednice. Međunarodna zajednica je vršila snažan diplomatski pritisak, demonstrirala silu (u Jadransko more je poslan nosač aviona, avioni su probijali zvučni zid i demonstrirali silu). Međunarodna zajednici nije osudila slanje novih jedinica iz Srbije, tijekom i nakon operacije. Također je dozvolila pobunjenim Srbima da uzmu teško naoružanje iz skladišta koja su bila pod nadzorom UNPROFOR-a. Tim oružjem su pobunjeni Srbi napadali i razarali hrvatske gradove.

Tijekom više mjeseci su Velika Britanija, Francuska i Rusija tražile sankcije za Republiku Hrvatsku. Tražile su sankcije zbog toga što je Hrvatska vojska i policija oslobodila hrvatski teritorij. Tražile su sankcije unatoč neučinkovitom i sramotnom ponašanju snaga UNPROFORA koje su štitile i pomagale agresoru.

Zbog silnog međunarodnog pritiska daljnje napredovanje hrvatskih snaga je bilo zaustavljeno, neprijatelju ja omogućeno da se organizira te su vođene žestoke borbe za obranu oslobođenog teritorija. Vođene su žestoke borbe do travnja 1993. godine. Branitelji su uspjeli slomiti ofenzivu neprijatelja i obraniti oslobođeni teritorij. Od 22. siječnja do prvog travnja 1993. godine poginulo je 127 branitelja a 158 ih je bilo ranjeno. Bila je to najkrvavija operacija Domovinskog rata.

Hrvatske snage su oslobodile zaleđa Zadra, Rovanjsku, Maslenicu, Novsko ždrilo, Podgradinu, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić, Babindub, zračnu luku Zemunik, Crno, Murvicu, Smoković, Paljuv, dijelove Škabrnje i Podgradinu, Tulove grede, Veliku i Malu Bobiju te Mali Alan. Na nekim mjestima hrvatske snage su se morale povući tijekom snažnog protuudara agresora ali glavni cilj bio je ostvaren.

Operacija „Maslenica“ je pokazala snagu Hrvatske vojske i Specijalne policije, pokazala odlučnost Republike Hrvatske da uspostavi ustavno-pravni poredak na teritoriju Republike Hrvatske. Operacija je pokazala sposobnost koordiniranog djelovanja svih rodova vojske i obrambenih snaga.

U znak odmazde 27. siječnja 1993. godine agresor je aktivirao 30 tona eksploziva na brani Peruća. Brana je teško oštećena ali je izdržala pa nije došlo do katastrofe.

Oslobodilačkom akcijom „Maslenica“ omogućena je gradnja pontonskog mosta i povezivanje južne Hrvatske sa sjevernom Hrvatskom, pripreme za početak gradnje novog mosta na Maslenici, koji je dovršen 1997. godine.

Marko Jukić/hu-benedikt.hr; Foto: Maslenica, Zeleni Hrast, Kašić

Komentari