Svjetski dan voda – 22. ožujka
Opća skupština Ujedinjenih naroda je rezolucijom iz 1993. godine odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Tim činom se željelo skrenuti pozornost o važnosti voda i važnosti zaštite vodnih resursa jer u mnogim zemljama svijeta voda nije zdravstveno ispravna pa to dovodi do oboljenja i smrti stanovništva. U Europi je osnovan poseban odbor za praćenje stanja vodnih resursa jer više od 100 milijuna Europljana nema mogućnost pijenja vode iz slavina. Donesen je Protokola o vodi i zdravlju, poznat kao Londonski protokol, s ciljem boljeg pristupa vodi u Europi.
Slika 1. Vrelo Cetine (izvor na dubini 115 m)
Situacija u Hrvatskoj je za sada dobra, navod:
„Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na 5. mjestu u Europi i 42. u svijetu. Uz bogatstvo vode možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek u mnogim dijelovima Hrvatske pijemo vodu iz slavine, odnosno da je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava većinom visoke kakvoće, a površinske i podzemne vode i more su u dobru stanju.“
Nažalost, zbog lošeg zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj i neodgovornog ponašanja pojedinaca i lokalnih zajednica moguća su teška onečišćenja podzemnih tokova i izvora pitke vode na području cijele Hrvatske. Ovdje ću spomenuti upitan projekt gospodarenja otpadom u Splitsko-Dalmatinskoj županiji. Planirana je izgradnja Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-Dalmatinske županije u krškom području Lećevice i postoji velika opasnost zagađenja podzemnih voda i uništenja speleoloških objekata.
Slika 2. Izvor Kupe (na dubini 321 m.)
Na moguće poteškoće, uništenja speleoloških objekata i onečišćenje podzemnih voda ukazuju ekološke udruge: “Krizni eko kaštelanski stožer – KEKS”, splitska udruga “Sunce”, Općina Unešić, ekološka udruga Rast iz Lećevice , Udruga Zvona Kaštela i drugi. Ekološke udruge i pojedinci traže neovisne kvalitetne studije o utjecaja budućeg Centra na okoliš.
„Iz ekoloških udruga ističu kako se u Studiji utjecaja na okoliš za županijski Centar za gospodarenje otpadom planira u sliv Jadra i Krke ispustiti 3,5 milijuna metara kubičnih deponijskih i fekalnih voda!
Bila su tri trasiranja podzemnih voda za koje ekološke udruge tvrde da nisu izvedene po načelima struke
„Međutim, u studijama je naveden veliki broj dokaza ljutog krša, rasjeda i ponornih zona, za koje i bez trasiranja prema odredbi čl. 22. Pravilnik o zoniranju predviđa rang II. vodozaštitne zone, u kojoj gradnja Centra za gospodarenje otpadom nije dozvoljena – poručili su kaštelanski ekolozi koji su zatražili prijem predstavnika znanstvenika i građanskih udruga kod premijera Andreja Plenkovića i direktora Hrvatskih voda, ali njihova zamolba nije prihvaćena.“
Slika 3. Modro jezero
Projekt Centra je vrijedan 72 milijuna eura, od toga bi 72 posto bila sredstva EU fondova. Kolika će biti sredstva EU fondova to još nije točno određeno pa je upitno financiranje projekta. Stručnjaci su mišljenja da je politika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj loša i skupa ali političari ne mare za mišljenja struke.
Slika 4 Modro jezero (nema jezera)
Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-Dalmatinske županije gradit će se u krškom području Lećevice pa postoji opasnost onečišćenja podzemnih tokova rijeke Jadro i ugroza 300.000 stanovnika. Nije moguće sa sigurnošću predvidjeti sve okolnosti u krškom području koje nije istraženo pa ekološki aktivisti opravdano protestiraju protiv izgradnje Centra.
Na području planirane izgradnje Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-Dalmatinske županije u krškom području Lećevice ima preko 300 speleoloških objekata (Izvor: Dalibor Paar, pročelnik Komisije za speleologiju HPS-a) od kojih će neki biti uništeni.
Analizama je utvrđeno (Nakić, 2000) da je na 77% crpilišta u kršu barem jednom nađena pojava zagađenja (tab. 1.). (Izvor: Nina Lončar: Zaštita izvora pitke vode u kršu, 2010. godine)
Tab.1. Pojava zagađenja na crpilištima vodnog područja Dalmatinskih slivova (Nakić)
| BOKANJAC | povremeno bakteriološko zagađenje |
| JEZERCE | bakteriološko zagađenje u vrijeme velikih voda |
| BOLJKOVAC | sulfati, fosfati |
| IZVOR GOLUBINKA | sulfati, fosfati |
| IZVOR JARUGA | fosfati |
| IZVOR TORAK | fosfati |
| IZVOR JADRO | mineralna ulja (ispod MDK), sulfati, fosfati, teški metali (ispod MDK) |
| IZVOR ŽRNOVNICE | fosfati |
| IZVOR PALATA | fosfati i sulfati |
| IZVOR OMBLA | sulfati |
Analiza je iz 2000 godine pa je jasno da je današnje stanje lošije i da su onečišćenja veća.
Na krškom terenu imamo pojave koje nalažu dodatan oprez:
U sušnim razdoblju povremeno dolazi do nestanka Modrog jezera, a kada se razina podzemnih voda podigne jezero se puni iz dna (sustavom spojenih posuda).
Srednje jaki potres (3,7 do 4,2 po Richteru) doveo je do gašenja izvora rijeke Vrljike. Nakon nekoliko dana stanje se normaliziralo.
Ovi primjeri pokazuju da nije moguće predvidjeti sve ugroze i zato je nužno iznaći najmanje štetna rješenja zbrinjavanja otpada i najbolja rješenja zaštite podzemnih voda i izvorišta koja život znače.
Neposredno uz lokaciju budućeg Centra se nalaze dva speleološka objekta dubine od cca 200 m koja nisu detaljno istražena i topografski snimljena pa nisu poznati smjerovi oticanja podzemnih voda.
Da su potrebna dodatna istraživanja i promišljanja o centru u Kladnjici (Lećevica) tvrdi i dr. sc. Srećko Božićević, dip ing. geologije, hidrogeolog-speleolog koji u jednom svom osvrtu navodi navod iz Studije (str. 31.): „Teren pored Kladnjica pripada krškom području izgrađenom uglavnom od karbonatnih stijena, koje su tektonski poremećene, ispucane i okršene… Takav teren ima sve tipične odlike krša, kakav se prostire na gotovo cijelom području Splitsko-dalmatinske županije“
Ekološki aktivisti opravdano navode da su Centri za prikupljanje otpada preskupi, neisplativi i da će znatno povećati cijenu zbrinjavanja otpada. Prijedlog prof. dr. sc. Stanka Uršića je mnogo jeftiniji i prihvatljiviji ali državna politika nikoga ne sluša. Prof. Uršić lijepo kaže da je: „Jedino rješenje je odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu“
Svatko treba zbrinuti otpad na svom pragu, koliko je to moguće. Nije moralno naš otpad ostavljati na tuđem pragu i ugrožavati druge. Trebaju nam Centri za gospodarenje otpadom ali oni moraju biti gospodarski opravdani i ekološki prihvatljivi. Centar u Lećevici je i gospodarski i ekološki upitan. Ako autori projekta tvrde:
„CGO Lećevicu bi najjednostavnije opisao kao jedan industrijski pogon u kojemu se uz pomoć raznih uređaja koji su poredani u određenom nizu iz miješanog komunalnog otpada izdvajaju materijali pogodni za reciklažu (papir, staklo, razne vrste plastike) ili za energetsku oporabu. Osim mehaničke obrade otpada, u CGO je predviđena i biološka obrada otpada odnosno kompostana u kojoj će se iz čistog biootpada sakupljenog na mjestu nastanka proizvoditi kompost za stvarnu upotrebu u hortikulturi, za pošumljavanje itd.“,
trebalo je naći mnogo bolju lokaciju (jeftiniju i ekološki prihvatljiviju).
Slika 5. Plan Centra za gospodarenje otpadom, u Lećevici (Foto: Županija Splitsko-dalmatinska)
Slučaj zamućene Pazinčice otpadom iz odlagališta Lakota kod Pazina upozorava da treba predvidjeti, koliko je moguće, izvanredne situacije jer bi moglo doći do katastrofe.
Pitanje je koliko nas košta neznanje i arogancija naših političara. Koliko je novca potrošio „Centar za čisti okoliš“ i što je napravljeno!?
Nažalost, zbog nezainteresiranosti građanstva političari mogu raditi što ih je volja a cijena tog ponašanja će biti jako visoka, građani i njihovi potomci će plaćati promašaje političara.
Slika 6. Gustirna na Golom otoku
Zapuštene gustirne, koje su nekad život značile, su pokazatelj našeg neodgovornog ponašanja. Sve gustirne treba sačuvati jer se mogu koristiti za navodnjavanje, gašenje požara i slično.
Budimo odgovorni i sačuvajmo naše rijeke, naša jezera i izvore pitke vode.
Dr. Marko Jukić
