DA SE NE ZABORAVI: 23. kolovoza, Spomen-dan na žrtve komunističke vladavine
Slika 1. Ubojstvo franjevaca (MJ)
Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.–1990. (NN, 76/2006.).
Zbog golemih ratnih i poratnih zločina te dugogodišnje represije totalitarnoga režima komunističke Jugoslavije, Tita svrstavaju među deset najvećih ubojica 20. stoljeća.
Komunistička partija Jugoslavije je od osnivanja (1919.) bila podružnica Kominterne i provodila je njezinu politiku terora i nasilnoga preuzimanja vlasti. Jugoslavenski komunisti bili su na usavršavanju u Rusiji. Tamo su vidjeli kako se provodi teror, kako se provode istrage i ubojstva neistomišljenika. Ono što su naučili, to su sustavno primjenjivali u cijeloj Jugoslaviji.
Slika 2. Spomen-park Udbina, (MJ)
Podsjetnik za Titoljupce, antife i sve one koji niječu komunističke zločine
Partizanski zločini nakon završetka Drugoga svjetskog rata; genocid nad Hrvatima:
- Tenkovski rov u blizini Maribora (procjena 15.000 do 70.000 žrtava)
- Pokolj u Kočevskom rogu, (oko 30.000 ubijenih)
- Macelj (oko 13.000 ubijenih)
- Barbarin rov (Huda jama – oko 3.000 ubijenih)
- Bleiburg, nepoznat broj žrtava
- Rudnik Pečovnik (procjena oko 12.000 žrtava)
- Križni putevi, ubojstva, marševi smrti (nepoznat broj žrtava, ali radi se o velikom broju ubijenih)
- Na području Slovenije evidentirano je preko 600 masovnih prikrivenih grobišta različite veličine s preko 100 tisuća ubijenih ljudi, a u Hrvatskoj preko 900 grobnica s mogućih 90.000 žrtava.
- U poraću je ubijeno i uslijed loših uvjeta transporta i internacije pomrlo više od 50.000 pripadnika njemačke manjine (uglavnom žene i djeca).
- Otok Daksa kod Dubrovnika, 1944.; ubijeni civili, među ostalima i 7 katoličkih svećenika iz Dubrovnika.
- Pokolj u Gračanima, u svibnju 1945; 800 žrtava, oko 120 masovnih grobnica u Zagrebu i okolici
- Jama Jazovka; ranjenici iz zagrebačke bolnice i medicinsko osoblje; pronađeni ostatci 476 žrtava
- koncentracijskih logora imali su partizani. Evo nekih: Logor Knićanin, Radni logor Valpovo, Sabirni logor Josipovac
- Do kraja 1945. država je oduzela bivšim vlasnicima gotovo cijelu imovinu na području industrije, rudarstva, metalurgije i naftne industrije.
- travnja 1948. ukinut je privatni sektor u sitnoj trgovini, ugostiteljstvu i ostalim granama sitne proizvodnje i na području usluga.
- Politički logor Goli otok do 1988.; bilo je zatočeno 16.101 zatvorenika.
- Politički logori (dio); Lepoglava i Stara Gradiška
- Komunisti su ubili 664 svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca. To je više nego što su bila ukupna pogubljenja svećenika u svim europskim komunističkim zemljama zajedno.
- UDBA je ubijala političke neistomišljenike u Jugoslaviji i inozemstvu.
- Poznate su mnogobrojne skupne i pojedinačne grobnice u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini.
Slika 3. Naslovnica knjige Vladimira Geigera (MJ)
Tijekom svoje vladavine komunisti su likvidirali velik broj intelektualaca, pisaca, gospodarstvenika. Uporno su i uzastopno vršili aristocid hrvatskih elita, istrjebljivali inteligenciju.
Između ostalih ubili su:
- književnici: FRANJO BABIĆ, VINKO KOS, ALBERT HALER, IVAN SOFTA, MUSTAFA BUSULADŽIĆ, MARIJAN MARIJAŠEVIĆ, MARIJAN BLAŽIĆ, BONAVENTURA RADONIĆ, ZDENKA SMREKAR, KERUBIN ŠEGVIĆ, JERKO SKRAČIĆ, VLADIMIR JURČIĆ, MUNIR ŠAHINOVIĆ;
- pjesnici: STANKO VITKOVIĆ, BRANKO KLARIĆ, GABRIJEL CVITAN, PETAR PERICA, ISMET ŽUNIĆ;
- aktivisti: ANTUN MILOVAN, JEROLIM MALINAR;
- katolički svećenici: blaženi MIROSLAV BULEŠIĆ, biskup JOSIP MARIJA CAREVIĆ, VLATKO LAKOŠELJAC, blaženi FRANJO BONIFACIO, MARTIN BUBANJ, IVAN RAGUŽ, MATO MOGUŠ, PETAR PERICA;
- katoličke redovnice: LIPHARDA HORVAT, KONSTANTINA MESAR i GERALDA ANA JAKOB (djelatnice zagrebačke psihijatrijske bolnice Vrapče, bačene u jamu Jazovku), ŽARKA IVASIĆ, GAUDENCIJA ŠPLAJT, BLANDA STIPETIĆ, TROFIMA MILOSLAVIĆ, KORNELIJA HORVAT, JOSIPA NEVISTIĆ, EULALIJA KULIER;
- pravoslavni svećenici: GERMOGEN MAKSIMOV (poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, mitropolit zagrebački), DIMITRIJE MRIHIN, PETAR LAZIĆ, SERAFIM KUPČEVSKI, ALEKSEJ BORISOV;
- protestantski svećenici: FILIP POPP, biskup Evangelističke Crkve u Hrvatskoj;
- novinari: MIJO BZIK, AGATHE VON HAUSBERGER, IVAN MARONIĆ, VILIM PEROŠ, TIAS MORTIGJIJA, STANISLAV POLONIJO, VLADIMIR ŽIDOVEC;
- umjetnici: ANDRIJA KONC, JOSIP HORVAT MEĐIMUREC, JOCO CVIJANOVIĆ;
- znanstvenici: LJUDEVIT JURAK, ĐURO STIPETIĆ, DANIJEL UVANOVIĆ;
- športaši: MIJO DRVARIĆ.
Ovdje su navedeni poznatiji slučajevi masovnih ubojstava koje su počinili Titovi partizani i razne službe komunističkog režima. Međutim, počinjeno je na tisuće grupnih i pojedinačnih zločina koji ovdje nisu spomenuti.
Napomena: Datumi sjećanja na druge zločinačke totalitarne režime su: 27. siječnja –Dan sjećanja na holokaust; 2. kolovoza – Dan sjećanja na romske žrtve; 22. travnja – Dan sjećanja na proboj zatočenika iz Jasenovca.