TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Kraljica Jelena Slavna

Slika 1. Nadgrobna ploča Kraljice Jelene (MHAS-u) (MJ)

Uz današnju solinsku crkvu Gospe od Otoka don Frane Bulić je 28. kolovoza 1898. pronašao polomljeni sarkofag  u predvorju ostataka starohrvatske bazilike. Kako je došlo do njegovog otkrića objašnjava studentica arheologije i suradnica projekta ‘Regnum Croatorum’ Ivana Čačija: ‘Današnja župna crkva je izgrađena 1880. godine. Prilikom kopanja temelja za njezin zvonik 1898. godine otkriveni su ostaci starih zidova. To je privuklo pozornost don Frane Bulića, koji je tada bio ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu. Arheološka istraživanja su počela 22. kolovoza 1898. U samo pet dana svjetlost dana su ugledali ostaci stare crkve. Otkriveni su ostaci trobrodne bazilike iz starohrvatskog doba. Istraživanjem je utvrđeno da je bila duga 23, a široka 10 m. U njenom predvorju pronađeno je 90 ulomaka epitafa kraljice Jelene, koje je don Frane Bulić sastavio i pročitao. Natpis s datumom smrti 8. rujna 976. precizno je datirao gradnju crkve sedamdesetih godina 10. stoljeća.’

 

 

Slika 2. Prevod natpisa (sarkofag kraljice Jelene) (MJ)

Don Frane Bulić uspio je uz pomoć Josipa Barača i dr. Ivana Križanića složiti 90 krhotina sarkofaga i odgonetnuti latinski epitaf (natpis) na njemu. Sarkofag je pripadao kraljici Jeleni Slavnoj (* ? – † 8. listopada 976.). Natpis na sarkofagu od posebnog je značenja za rasvjetljavanje hrvatske povijesti X. stoljeća. Natpis u hrvatskom prijevodu glasi: „U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihajlu, a majka Stjepana kralja. Ona se odreče kraljevskog sjaja dneva osmoga mjeseca listopada. I bi ovdje pokopana 976 godine od utjelovljenja Gospodnjeg indikcije četvrte petoga cikla mjesečeva, sedamnaeste epakte, petoga kruga sunčanoga koji pada sa šestim. Gle, ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstva, a zatim postala majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledavši, čovječe reci: Bože smiluj joj se duši!

Imena na sarkofagu kraljice Jelene omogućila su razjašnjenje genealogije dinastije Trpimirovića. Jelena je bila supruga kralja Mihajla Krešimira II. (vladao 949. – 969.). Nakon suprugove smrti neko vrijeme vladala je kao namjesnica malodobnog sina Stjepana Držislava. Bila je omiljena u narodu pa su je zvali Jelena Slavna.

 

Slika 3. Spomen ploča na crkvi sv. Marije u Solinu (MJ)

Don Lovro Katić u svom djelu Na vratima hrvatske povijesti zapisao je: “Kraljica Jelena, dobra i plemenita Zadranka, sjećajući se zakona i naredbe Crkvenog sabora iz godine 925., činila je velika djela milosrđa, da opere teški grijeh svoga muža, bratoubice, pa zato i zadobi Jelena časni naziv: majka sirota i udovica. Morao je biti težak život ovako plemenite kraljice uz muža tako okrutna. Bog je nagradio kraljicu Jelenu, da joj se svijetla uspomena sačuvala do danas.”

Toma Arhiđakon, splitski kroničar iz XIII. stoljeća, pisao je o kraljici Jeleni i napisao da je dala sagraditi dvije crkve na Otoku: crkvu svete Marije i crkvu svetog Stjepana. Crkva svetog Stjepana trebala je biti grobnica hrvatskih kraljeva, a crkva svete Marije krunidbena bazilika, (neki smatraju da je bila samo jedna crkva). Pronalazak sarkofaga kraljice Jelene potvrđuje navode Tome Arhiđakona. Crkve su srušili osvajači, Turci ili Mlečani i podignute su nove crkve nakon što su Mlečani protjerali Turke. Pored temelja crkve svete Marije podignuta je nova crkva, crkva Gospe od Otoka.

„Kakva je bila sudbina Jeleninih zadužbina poslije njezine smrti? Poznato je kako su obje crkve (sv. Stjepana i sv. Marije) stradale u invaziji Mongola (‘Tatara’) 1242. godine. U vrijeme najveće moći knezova Šubića Bribirskih crkve su obnovljene, da bi opet bile izložene uništenju kada su Osmanlije u XVI. stoljeću čvrsto zavladale solinskim krajem, osobito nakon sklapanja mira s Mletačkom Republikom poslije završetka Ciparskog rata 1573. godine. Iako od tada izvorne crkve više nisu obnavljane na današnjem Gospinom otoku (točnije na prostoru nekadašnje crkve sv. Marije), zaslugom stanovništva doseljenog iz Zagore nakon protjerivanja Osmanlija sredinom XVII., izgrađena je manja crkva s prostranim atrijem. Međutim, niti ta crkva nije do danas sačuvana, nego je potpuno stradala u požaru 1875. godine, tako da postojeća crkva predstavlja čak treću sakralnu građevinu posvećenu Mariji i sagrađenu na istom mjestu – Gospinu otoku.“

Godine 1976. u crkvi Gospe od Otoka slavljena je tisućita obljetnica smrti hrvatske kraljice Jelene Tisućita obljetnica Gospe od Otoka slavila se povodom tisućite obljetnice smrti hrvatske kraljice Jelene, koja je to svetište sagradila u Solinu. Od Uskrsa pa sve do rujna 1976 . svake nedjelje hodočastilo je u Solin, u svetište Gospe od Otoka, tri do šest tisuća ljudi, kako kada. Na završnoj svečanosti, 11. i 12. rujna, u Solinu bilo je 80 do 100 tisuća vjernika.“

 

Slika 4. Gospin otok i crkva sv. Marije (MJ)

U Zadru jedan perivoj je imenovan po kraljici Jeleni, Perivoj kraljice Jelene Madijevke (prema obitelji iz koje je potjecala).  Perivoj su otvorile vlasti Austrijskog Carstva  1929., zvao se Gradski perivoj.   U mnogim gradovima Hrvatske trgovi i ulice nose ime kraljice Jelene.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari