TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Udbina

Slika 1. Crkva Hrvatskih mučenika (MJ)

Udbina je u srednjem vijeku bila utvrđeno središte (castrum) Krbavske županije, nazivana je Krbavski grad ( civitas Corbaviae). U Udbini je stolovao krbavski biskup od 1185. do 1460., kada se preselio u Modruš zbog turske najezde. Biskupski dvor podigao je biskup Bonifacije u 14. stoljeću. Ime Udbina se prvi put spominje 1493. Podno Udbine se odigrala Krbavska bitka  1493. a od srednjovjekovne utvrde su ostali samo ostatci.

Treba podsjetiti, ime Udbina pojavljuje se krajem 15. stoljeća. U Krbavskom gradu (Udbini) je punih 275 godina stolovao krbavski biskup. Udbina je bila naseljena Hrvatima (98%) pri uspostavi Kraljevine Jugoslavije. Uspostavom Kraljevine počinje progon i diskriminacija Hrvata te dovođenje Srba s ciljem promjene nacionalne strukture stanovništva. Na području Udbine, sredinom prošlog stoljeća, živjelo je 2000 Hrvata, neki su pobijeni a drugi prognani. Hrvati su u Udbini i okolnim naseljima činili 98% stanovništva sve do 1942. kada su ih Srbi prognali, 14. prosinca 1942. Velikosrpski nacionalisti su 1942. spalili katoličku crkvu sv. Nikole biskupa i crkvu sv. Marka Groba u Podudbini. Na mjestu crkve sv. Nikole biskupa sagradili su hotel koji ja kasnije srušen. Također su srušili crkvu sv. Augustina u Mutiliću i uništili rimokatoličko groblje na Koriji.

Srbi su podigli spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću u središtu Udbine, na prostoru samostana i crkve sv. Ivana. Pri postavljanju spomenika devastirani su grobovi Hrvata.

Hrvati su iz Udbine istjerani i raseljeni. Dana 12. i 13. prosinca 1942. godine su partizansko-četničke postrojbe protjerale sve Hrvate iz Udbine. Tom prilikom su partizani-četnici ubili 166 Hrvata i spalili 307 hrvatskih kuća. Nakon rata jugoslavenske komunističke vlasti oduzele su zemlju Hrvatima i zabranile povratak na njihova vjekovna ognjišta. Kuće i zemlju su dali zločincima koji su sudjelovali u progonu i ubijanju Hrvata. Hrvati su se na svoja ognjišta mogli vratiti tek nakon Vojnoredarstvene operacije „Oluja“ 1995. godine.

Slika 2. Ulaz u crkvu Hrvatskih mučenika (MJ)

Tijekom 53 godine (1942. -1995.) nije održana misa na Udbini jer su Hrvati protjerani i pobiveni, crkve srušene a župnik ubijen. Srbi nisu dopustili obnovu župne crkve.  Imovina udbinskih Hrvata oteta poslije rata još nije vraćena u vlasništvo. Posljednji župnik župe sv. Nikole na Udbini  (za vrijeme Drugog svjetskog rata) bio je Mato Moguš. Njega su ubili 1946. godine u Udbini, zločinci su ga objesili iz mržnje a ne zato što je nešto skrivio.

 

Katedrala sv. Jakova Starijeg (Karija, Korija)

Bila je stara srednjovjekovna rimokatolička crkva posvećena sv. Jakovu, u naselju Krbava. Sv. Jakov je bio zaštitnik bivše Krbavske biskupije. Podatak o posveti krbavske katedrale “posvećene sv. Jakovu Starijem” donio je iz Vatikanskog arhiva biskup Mile Bogović 1997. godine. Dokument o posveti katedrale datiran je u 1431. Vrlo vjerojatno je katedrala starija.  U vrijeme Jugoslavije o crkvi se nije smjelo govoriti. Krbavska biskupija je osnovana 1185. na provincijalnom crkvenom saboru u Splitu. Prvi krbavski biskup bio je Matej.

Bježeći pred Turcima, modruški biskup Krištofor ponio je zlatni križ krbavskih biskupa. Križ se danas čuva u crkvi sv. Filipa i Jakova u Bribiru pokraj Novog Vinodola. Katedrala je bila zatrpana s ciljem da se izbriše svaki trag katoličanstva u udbinsko-krbavskom kraju. 

Iz temelja krbavske katedrale izvađen je jedan kamen koji je poslužio kao kamen temeljac za novoizgrađenu crkvu Hrvatskih mučenika.

Crkva sv. Marka Groba (u Podudbini)

U podnožju Udbine nalaze se ostatci crkve sv. Marka Groba oko koje su nađeni antički nadgrobni spomenici. Godine 1829. na brdu Kalvarija otkriveni su ostatci stolne crkvice. 

Crkva sv. Marka Groba podignuta je na mjestu starije romaničke crkve oko koje su bili grobovi. Turci su osvojili Udbinu 1527. i vladali sve do 1689. kada su protjerani.

Slika 3. Temelji crkve sv. Marka Groba (MJ)

Marko Mesić dao je nakon pobjede nad Turcima izgraditi crkvu posvećenu sv. Marku, koju su katolički vjernici nazvali sv. Marko Grob, po narodnoj predaji da je ovdje pokopan svetac-mučenik i nekoliko tragičnih junaka Krbavske bitke. Crkva sv. Marka Groba bila je simbol obnovljene hrvatske Krbave.

„Od 1714. do 1942. od crkve sv. Marka Groba je redovito svake godine, na blagdan svetog Marka, išla procesija preko mosta na Krbavi do župne crkve sv. Nikole Biskupa na Udbini. Velikosrpskim nacionalistima bio je interes da se zatre trag katoličanstva udbinsko-krbavskog kraja i da se širi lažni mit o isključivom srpstvu ovog kraja. Stoga su crkvu razorili 1942. godine, a 1945. njezino je kamenje upotrijebljeno za gradnju ovčarnice.“

Slika 4. Kapela pored temelja crkve sv. Marka Groba (MJ)

Crkva sv. Marka Groba nije obnovljena već je u blizini ostataka crkve podignuta kapelica u čast sv. Marka Groba. Podigli su je prognani Udbinjani 2000.  Tu je prva postaja procesije Križnog puta, od crkve sv. Marka Groba do crkve Hrvatskih mučenika na Udbini.

 

Crkva sv. Nikole biskupa na Udbini

Crkva je izgrađena 1714. i dograđena 1838. Svake godine je od crkve sv. Marka Groba do crkve Sv. Nikole biskupa išla procesija, na dan svetog Marka, od 1714. do 1942. godine.  Srbi su crkvu srušili i izgradili hotel koji je srušen nakon Domovinskog rata. Na mjestu ostataka crkve sv. Nikole biskupa izgrađen je vanjski oltar crkve Hrvatskih mučenika.

U mjesecu rujnu, obično 9. rujna, svake godine pod Udbinom okuplja se hrvatski narod i ide u procesiji od kapelice sv. Marka Groba do crkve Hrvatskih mučenika, u spomen “Krbavskim vitezovima” koji su stradali u boju na Krbavskom polju.

 

Slika 5. Krbavsko polje (MJ)

Crkva Hrvatskih mučenika na Udbini

Crkva hrvatskih mučenika u Udbini je narodno svetište, mjesto molitve i zahvalnosti Bogu za našu opstojnost tijekom burne povijesti našeg naroda. Crkva je sagrađena u čast žrtava koje su ginule za svoju vjeru, nacionalnu neovisnost i slobodu. Udbina je jedno od mjesta stradanja našeg naroda koja u Crkvi hrvatskih mučenika simbolično objedinjuje mnogobrojna mjesta stradanja našeg naroda što se može vidjeti u još nedovršenom Parku hrvatske memorije.

Biskup Mile Bogović, sada u miru, je dao prijedlog (2005.) za gradnju Svehrvatskog groba na Krbavskom polju u koji bi se dostojanstveno pokapati posmrtni ostaci neidentificiranih žrtava, otkopani iz raznih jama i grobišta.

Slika 6. Oltar u crkvi Hrvatskih mučenika (MJ)

Kamen temeljac buduće crkve izvađen je iz temelja krbavske katedrale. Kamen je 8. lipnja 2003. blagoslovio Sveti Otac Ivan Pavao II., na Trsatu. U temelje crkve Hrvatskih mučenika na Udbini svečano je položen 9. rujna 2005. godine. Inspiracija za arhitektonsko rješenje Crkve hrvatskih mučenika bila je najmanja katedrala na svijetu, ninska crkva sv. Križa.

Crkva hrvatskih mučenika u Udbini je nacionalno svetište koja je svečano otvorena i blagoslovljena 11. rujna 2010. godine.  U nazočnosti oko 15 000 hodočasnika misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Dana 29. kolovoza 2015. godine je blagoslovljen veliki oltarni reljef Slava hrvatskih mučenika. Autor oltarnog reljefa je  kipar Kuzma Kovačić.

Oltarni reljef izgrađen je od bijelog bračkog kamena, na kojima su prikazana najveća hrvatska stradanja – Krbavska bitka, Bleiburg i Križni put, te Vukovarska stradanja u Domovinskom ratu.

Na srednjem dijelu reljefa, najvišem (visokom sedam i pol metara), u donjem je dijelu prikazana Krbavska bitka, na lijevom prikazano je bleiburško stradanje i križni put Hrvata na kraju Drugog svjetskog rata, a na desnom vukovarsko stradanje u Domovinskom ratu.

U gornjem dijelu, s lijeve i desne strane, kroz sva tri reljefa niže se nebrojeno mnoštvo mučenika u slavi uskrsloga Krista u zajedništvu Presvetoga Trojstva, koji svojom veličinom i plastičnošću reljefa dominira čitavom kompozicijom.

Na reljefu su prikazani najistaknutiji sinovi hrvatskog naroda.

Park hrvatske memorije

Pored crkve je spomen-park, veliki Zid sjećanja na hrvatske žrtve koje su pale za Krst časni i slobodu zlatnu, za svoju vjeru, narod i domovinu. 

 

Slika 7. Križ u Parku hrvatske memorije (MJ)

U parku je kamenje sa stratišta diljem Hrvatske te Bosne i Hercegovine kao nijemi svjedok stradanja našeg naroda. Za Zid sjećanja je do danas prikupljeno više od 250 komada spomen kamenja.

Predviđeno je da se u njemu sagradi veliki memorijalni zid na kojem će se postaviti spomen-kamenja svih hrvatskih stratišta, mjesta pogibije i masovnih grobnica.

Ostatci crkve sv. Nikole biskupa konzervirani su i preuređene u vanjski oltar crkve Hrvatskih mučenika.

Slika 8. Zid sjećanja (MJ)

Svake godine se početkom rujna obilježava Dan svih hrvatskih mučenika. Udbina-Moto klub Veterani Croatia organizira moto defile „Jaši do zida” u kojem se prikuplja spomen kamenje za izgradnju Zida sjećanja u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini.

Crkva godišnje objavljuje kalendar hrvatskih mučenika. Izbor mučenika je u duhu poruke pape Ivana Pavla II. “Potrebno je da mjesne Crkve sve učine da se ne prepusti zaboravu spomen onih koji su pretrpjeli mučeništvo.” iz apostolskog pisma Tertio millennio adveniente br. 37.

U knjizi „Crkva hrvatskih mučenika – Od ideje do ostvarenja“ biskup Mile Bogovića je opisao kako je zamišljena i podignuta Crkva hrvatskih mučenika u hrvatskoj Udbini.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

 

 

Komentari