TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatsko kulturno društvo Napredak

Slika 1. Zgrada Napretka u Sarajevu (MJ)

Hrvatsko kulturno društvo Napredak je udruga bosanskohercegovačkih Hrvata koja je nastala s težnjom očuvanja hrvatske nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini. Cilj je promicanje hrvatskog jezika i kulture, promicanja obrazovanja, pomaganjem školovanju hrvatske mladeži te suradnja s vjerskim ustanovama.  Hercegovački franjevci i nekolicina hrvatskih rodoljuba su u Franjevačkom samostanu u Mostaru 7. siječnja 1902. začeli hrvatsko potporno društvo za potrebe đaka srednjih i visokih škola. Statut društva bio je potvrđen 5. Srpnja 1902. Prvo društvo je osnovano 14. rujna 1902. u Mostaru pod nazivom  “Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike”.   

Hrvatski rodoljubi u Sarajevu, okupljeni oko franjevačkog subrata Tugomira Alaupovića, osnivali su “Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanatstvu i trgovini” 11. Studenog 1902. Ova dva društva su ujedinjena na temelju njihovih skupština 10. siječnja 1907. godine u Mostaru i 9. lipnja 1907. godine u Sarajevu. Od 1914. naziv društva je “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak”.

Prvi predsjednik u Mostaru je bio fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno prof. dr. Tugomir Alaupović.

Godine 1939. Društvo je imalo 150 podružnica i 17 povjereništava, a u različitim razdobljima Napredak je imao podružnice ili povjereništva u 440 mjesta.

Slika 2. Napredak u Sarajevu (MJ)

Nakon dugogodišnjeg plodonosnog djelovanja, “Napretka” komunisti nameću svoju ideologiju pa se društvo formalno obnavlja na skupštini 28. I 29. Listopada 1945. S ciljem iskorijenjenja nepismrenosti. Hrvatska kultura I jezik se zanemariju. 1. travnja 1949. društvo Napredak se ukida pod izgovorom da nema članstva. Sva pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva Napredak prelaze od 1. travnja 1949. godine na Savez kulturno-prosvjetnih društava.

Obnoviteljski akt i Statuti HKD Napredak doneseni su na obnoviteljskoj skupštini 29. rujna 1990. u Sarajevu, odnosno 14. studenoga 1990. u Mostaru. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda. Danas ovo društvo ima oko 20.000 članova i mnoštvo ogranaka diljem Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Sjedište Napretka je u Sarajevu

Dugogodišnji predsjednik bio je dr. Franjo Topić.

Napredak djeluje kroz podružnice koje se nalaze u svim bosanskohercegovačkim gradovima gdje žive Hrvati. Također, Napredak ima podružnice u hrvatrskim gradovima i u državama gdje živi hrvatska dijaspora.

Poznati članovi Napretka bili su: Ivo Andrić (književnik, nobelovac), Vladimir Prelog (kemičar, nobelovac), Gabrijel Jurkić (umjetnik), Ismet Mujezinović (umjetnik), Ivo Šeremet (umjetnik), Mario Mikulić (umjetnik)

 

U Sarajevu je društvo 1913. godine sagradilo Zakladni dom (Napretkova palača). Na pročelju zgrade ističe se hrvatski grb i natpis NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih za vrijeme austrougarske vladavine. “Napredak” je imao sedam konvikata: 

  • u Sarajevu: “Kralj Tomislav”, otvoren 20. lipnja 1920. (nacionaliziran, do danas nije vraćen Napretku (stanje u studenome 2002.), “Katarina Zrinjska” i “Zora Zrinjska”
  • u Mostaru: “Kralj Petar Svačić”, dograđen 1926/27., vraćen Napretku
  • u Banjoj Luci, otvoren 1934/35.
  • u Osijeku, otvoren 1941/42.

 

“Hrvatsko potporno društvo, odnosno Napredak Mostar, nikada nije u svome radu priznavao niti društvene (klasne) niti obrazovne razlike među Hrvatima, pa tako ni upravne ni političke granice koje su dijelile hrvatski narod, nego je đake, učenike i student stipendirao i knjige, pomoću svojih povjerenika, slao u svaku hrvatsku kuću. Pismen čovjek i knjiga uvijek je u hrvatskom domu bila najbolji prijatelj i učitelj, a pokazivala je, na najvidljiviji način, i društveni položaj onih koji su knjige posjedovali i voljeli. Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar, pod imenom Hrvatsko potporno društvo, osnovano je u zrelo doba hrvatskoga narodnoga preporoda u Herceg-Bosni, kada se osjećala živa potreba za vlastitom inteligencijom i osnivanjem književno-izdavačkog poduzeća koje bi tiskalo knjige i publikacije neophodne za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova namijenjenih čitanju, recitiranju ili pjevanju na sastancima i druženjima. Društvene i političke prilike poticale su takvu potrebu, osobito kad se preporodna ideja snažno proširila i izvan Mostara, i kada su se u većim gradovima osnivale čitaonice kao središta društvenoga, književnoga i političkoga života. Zaključak o osnivanju društva za potrebne đake i učenike srednjih i viših škola u BiH te njegovanje narodnog jezika i književnosti donijeli su hercegovački franjevci u Franjevačkom samostanu u Mostaru 7. siječnja 1902.” (fra Andrija Nikić, Mostar)

 

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

 

Komentari