HRVATSKA BAŠTINA – Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija
Slika 1. Ostatci krunidbene crkve sv. Petra i Mojsija (MJ)
Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija (u narodu nazvana Šuplja crkva) nalazi se u Solinu, sjeveroistočno od Gradine. Na tom su položaju stari kršćani sagradili crkvu i groblje. Hrvati su na temeljima starokršćanske podigli novu crkvu, dotada najveću starohrvatsku crkvu u ovom kraju, koja spada u red ranoromaničkih crkava XI. stoljeća.
Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio posvećen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posvećen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio posvećen. Iznad glavnog oltara bila je pregrada s natpisom “Sveti Petre, primi dar časnog Mojsije, sluge tvoga”. Nazrijeva se da je crkva, kako je bio običaj u srednjem vijeku, bila posvećena dvama svecima, svetom Petru i Mojsiju. Na zapadnim vratima sagrađen je atrij, a s južne strane podignut zvonik, od kojega je ostalo nekoliko stepenica. U rimski sarkofag, položen u atrij za hrvatskog doba, vjerojatno je položena neka važna osoba, možda čak i kralj koji je bio posebno povezan s ovom crkvom.
Slika 2. Krunidba kralja Zvonimira (MJ)
Dok je u jedanaestom stoljeću sigurno bila iznad razine rijeke, danas je pločnik crkve ispod razine Jadra. Taj je teren bio naplavan jer u blizini, u Jadro utječe potok sv. Ilije, koji dolazi od Rižinica i nanosi mulj, te je podigao razinu rijeke i zasuo ostatke crkve.
Gebizon, izaslanik pape Grgura VII, okrunio je hrvatskog kralja Zvonimira 8. listopada 1076. godine, predao mu je krunu, mač, žezlo i zastavu kao simbole vlasti, a tako su se krunili rimsko-njemački carevi i ostali kraljevi u Europi, pa je Zvonimir prvi i posljednji hrvatski kralj koji se krunio na taj način.
“Zvonimir je primivši te znakove iz Rima oslobodio Dalmaciju bizantinskog vrhovništva i tada po prvi put Hrvatska i Dalmacija postadoše državnopravno jedna država” (Barada, Lovre Katić)
Možda je uspomena na taj događaj i poznata skulptura koja prikazuje klanjanje vladaru koji sjedi na prijestolju, a nalazi se u splitskoj krstionici. U fragmentima reljefa pronađenih u “šupljoj crkvi” E. Dyggve vidi prikaz kralja Zvonimira kako poslije krunjenja prima poklonstvo svojih podanika. Ima i drugih tumačenja.
Na Camucijevu zemljovidu iz 1571. god. u zadarskom arhivu ova crkva ima zvonik i još je čitava. U vrijeme rata između Venecije i Turaka dolazi do rušenja dijelova crkve, krovišta. Zato ju je narod u 17. stoljeću i prozvao “Šuplja crkva”.
Slika 3. Oltarna pregrada skulptura klanjanje vladaru (MJ)
Uz ovu crkvu bio je i benediktinski samostan, vezan za vladarsku kuću.
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
