TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Gospodarski list

Slika 1. Gospodarski list (njuskalo.hr)

Skupina Iliraca je na poticaj biskupa Jurja Haulika osnovala „Horvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo”, 3. veljače 1841. godine u Zagrebu. Društvo je pokrenulo svoje glasilo „Priobćenje članovom horvatsko-slavonskoga Gospodarskog družtva“. Prvi broj tiskan je 26. siječnja 1842. Bio je prvi poljodjeljski list u Hrvatskoj i treći u Europi (iza Njamačke 1834. i Francuske 1836.) namijenjen poljodjelcima.

U srpnju 1842. list izlazi pod imenom “List mesečni Horvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva”. Pod tim nazivom list izlazi do 1849. Od 1850. do 1852. godine list u obliku ljetopisa izlazi pod imenom “List Družtva gospodarskoga hervatsko-slavonskoga”. S prvim brojem 1853. godine list mijenja naziv u “Gospodarske novine” (osim naziva mijenja se i format i vrijeme izlaženja). List postaje tjednik i izlazi svake subote na četiri stranice u približno današnjem formatu. U zaglavlju Gospodarskih novina prvi put se navodi ime glavnog urednika (Dragutin Rakovac). Od godine 1855. list izlazi pod imenom “Gospodarski list” do današnjih dana, izuzev razdoblju od 1949. do 1951. kada je izlazio pod imenom “Nova poljoprivreda”. Izlaženje lista pomogao je ban Josip Jelačić.

U tom burnom razdoblju europske povijesti, u doba revolucija i padova carstava, sredinom 19. stoljeća, u mnogoljudnoj i višenarodnoj Habsburškoj monarhiji zatirala se svaka težnja za isticanjem nacionalne svijesti. Prkoseći nastojanjima da se ugasi hrvatski nacionalni identitet, malen broj hrvatskih rodoljuba okupio se s jednom misli vodiljom – ujediniti pamet, snagu i hrabrost na korist domovine. Na inicijativu namjesnika banske časti Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, zagrebačkog biskupa Jurja Haulika de Varallya, ta malobrojna, ali odlučna skupina ponosnih domoljuba utemeljila je 3. veljače 1841. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo.

Gospodarski list.

Gospodarski list najstariji je hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji je promicao i čuvao običaje na selu, stručno usmjeravao te promicao hrvatsku kulturu i jezik. List je imao zadaću promicanja različitih struka poljodjelstva, vinogradarstva, šumarstva i stočarstva, ali i obrta i prirodoslovlja.

Prvih šest brojeva, 1842. godine, izlazilo je bez odobrenja vlasti pa listovi nisu sadržavali niti naslov, niti oznake odgovornog urednika, izdavača, mjesta izdavanja, tiskare i broja.

Tek u broju 7. tiskanom 30.VII.1842. list dobiva odobrenje i izlazi pod imenom „List mesečni Horvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva“, koje će zadržati do 1849.

Osim svoga glasila Horvatsko-slavonsko gospodarsko društvo izdaje i Koledar, Gospodarski kalendar i list Seoski gospodar.

Za vrijeme Bachova apsolutizma  (1852. – 1859.) prestaje rad Sabora i samouprava županija, vraća se njemački jezik kao službeni jezik, smanjuje se sloboda tiska i izlaženje lista je otežano, ali uspio se održati.

U razdoblju između dva svjetska rata stranice lista ispunjene su aktualnim i stručnim tekstovima koje su pisali mnogobrojni vrsni suradnici, kao i sami urednici.  Godine 1922. svečano je obilježena 80-a obljetnica izlaženja lista. 1925. godine dolazi do likvidacije Gospodarskog društva kao središnje zadruge. List je opstao kao i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

Nakon 2. svjetskog rata pojavio se obnovljeni Gospodarski list s novom glavom, bez podnaslova, kao polumjesečnik na formatu svog prethodnika. Novi izdavač Gospodarskog lista bio je državni izdavački zavod Poljoprivredna naklada. U razdoblju 1949. – 1951. list se zvao „Nova poljoprivreda“.Nova poljoprivreda”, bila je agitacijsko–propagandni instrument vlasti i partije na vlasti, njoj je struka sporedna stvar pa se bavi objavljivanjem govora, referata, promicanjem kampanja i općim političkim obavještavanjem. Ima samo dvije stalne rubrike:  informativnu “Iz bratskih Narodnih Republika” i stručnu “Savjeti poljoprivrednicima”. “Nova poljoprivreda” bila je oštar prekid s koncepcijom Gospodarskog lista pa se nije ni mogla učvrstiti na selu, a stručnjacima je bila još manje potrebna. Zbog tih razloga nije mogla ni opstati. Stoga se ubrzo vraća ime „Gospodarski list”.

Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842. – 1910. dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske

U proteklih 177 godina Gospodarski list uređivali su ponajbolji ljudi svoga vremena, počevši od “Iliraca” Dragutina Rakovca, Ljudevita Vukotinovića Farkaša pa do znamenitih književnika i jezikoslovaca Mirka Bogovića i Bogoslava Šuleka te brojnih prirodoslovaca i agronoma, poput Gustava Vichodila, Ota Frangeša, Alberta Ogrizeka, Alojza Tavčara, Branka Horvata i drugih.

Pod uredništvom agronoma Frana Kuralta Gospodarski list postao je na početku XX. stoljeća polumjesečnik s nakladom od 12.000 primjeraka. Između dvaju svjetskih ratova Albert Ogrizek podignuo je list na visoku stručnu razinu. Pošto je 1948. uklopljen u drugi časopis, izgubio je samostalnost, ali ju je 1951. ponovno uspostavio Drago Vodopija.

 “Iznimno su posjećene i interaktivne mrežne stranice Gospodarskog lista: www.gospodarski.hr kao i profilne stranice na društvenim mrežama. Na našoj mrežnoj stranici može se pronaći arhiva starih brojeva Gospodarskog lista. Digitalizacija svih brojeva Gospodarskog lista od 1842. do 1910 g. koju smo ostvarili vlastitim financijskim sredstvima i povjerili tvrtki Arhiv Pro, dio je nacionalnog projekta “Hrvatska kulturna baština” i „Stare hrvatske novine“ kojeg je pokrenulo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, uz sudjelovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskog državnog arhiva i Muzejskog dokumentacijskog centra. To je još jedan pokazatelj koliko Gospodarski list drži do očuvanja hrvatske kulturne baštine i nacionalnog identiteta.” (Goran Beinrauch).

Gospodarski list je 1993. g. privatiziran i sad je dioničko društvo. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska. 

Izvori: Goran Beinrauch, Wkipedija, Hrvatska enciklopedija

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari