TwitterFacebookPinterestGoogle+

COVID-19 i potres – što možemo naučiti?

Slika 1. Pandemija COVID-19 (WHO)

Živimo u „ludom“ vremenu. Pogodila nas je pandemija virusa COVID-19. Svakim danom je sve više inficiranih, teže bolesnih i umrlih. Podaci SZO-a (WHO) na dan 23. ožujka: 358.804 inficiranih; umrlih 15.433; oporavilo se 100.645; blaži oblik bolesti ima  231.513 osoba, a teži oblik ili se nalazi u kritičnom stanju 11.213. osoba. Broj inficiranih i umrlih širom svijeta je sve veći.

Za nastanak pandemije možemo zahvaliti političarima koji nisu ozbiljno shvatili situaciju pa su zakasnili samo dva mjeseca. Profit je bio na prvom mjestu pa nisu obustavljeni letovi, nisu provođene kontrole putnika, nisu provedene izolacije i karantene pa danas imamo ovu tešku situaciju. Unatoč teške situacije još nisu donijeli odluku o odgađanju Olimpijskih igara!?

Gospodarski učinci zbog širenje virusa COVID-19 bili bi daleko manji nego sada kada je došlo do pandemije. Učinci na neke nacionalne ekonomije biti će katastrofalni. Sada je vrijeme za poduzimanje rigoroznih mjera (izolacija, karantena) da se šteta smanji na što manju mjeru. Sada je najvažnije odgovorno ponašanje svakog stanovnika i poštivanje preporuka i naredbi zdravstvene službe i Kriznog stožera.

OSTANI U SVOM DOMU I POŠTUJ UPUTE KRIZNOG STOŽERA, ZDRAVSTVENE SLUŽBE!

 

 

Slika 2. i 3. Potres 1880. (MJ)

Hrvatsku je pored epidemije virusa COVID-19 pogodio i snažan potres, Zagreb i šira okolica, koji je oštetio brojne stambene jedinice, kulturne, vjerske i javne zgrade.  Na sreću potres se dogodio u nedjeljno jutro pa je izbjegnuta velika tragedija, gubitak ljudskih života i veliki broj ozlijeđenih. Više stotina objekata ima teška oštećenja, pojedini stambeni objekti nisu više za stanovanje pa je nužno stanare smjestiti u druge, sigurne objekte. Sve štete nastale potresom će se zbrajati dulje vrijeme a obnova oštećenoga i uništenoga trajat će godinama. U Zagrebu ima mnogo starih zgrada iz 19. stoljeća koje ne mogu odoljeti jačim potresima. Također, zgrade imaju svoj vijek trajanja i o tome treba voditi računa.

Žurne službe grada Zagreba, Civilna zaštita, vatrogasci, policija te vojska su odmah nakon potresa krenuli u pružanje pomoći, spašavanje i zbrinjavanje ljudi (stanovnika, bolesnica i bolesnika). Slike s mjesta događaja bile su uznemirujuće bolnički pacijenti, novorođenčad, stanari na ulici u hladno jutro. Pacijenti su izmješteni na nove lokacije , žurno su postavljeni novi šatori, organiziran opskrba, prijevoz i smještaj potrebitih.

Ova teška ugroza pokazala je koliko je važno imati organizirane službe (Civilna zaštita, Vatrogasci, Crveni križ), kolika je važnost dobro organiziranih, obučenih i opremljenih gradskih službi te policije i vojske, jer jedino se na taj način može odgovoriti na ovakve izazove.

HVALA SVIMA KOJI SU POMOGLI

Svima: vatrogascima, hitnoj medicinskoj pomoći, zdravstvenim radnicima, policiji, civilnoj zaštiti, vojsci, građanima (pripadnicima BBB-a, volonterima i drugima), vodstvu i članovima Kriznog stožera treba odati priznanje i zahvaliti za brzu i učinkovitu akciju zbrinjavanja stanara, pacijenata, regulaciju prometa, osiguranje od požara i curenja plina itd.

 

Slika 4. Pošta u Zagrebu (MJ)

Ovaj potres pokazao je u kakvom su stanju pojedine zgrade u centru Zagreba i u širem području grada Zagreba. Posebno treba istaći oštećene stare bolničke zgrade (Petrova , Jordanovac, Sestre milosrdnice, Traumatologija, Infektologija) koje nisu građene za jače potrese, koje su nefunkcionalne pa ih je trebalo prije zamijeniti novim sigurnim i funkcionalnijim bolničkim zgradama. Nažalost, Hrvatska nema stvarne razvojne strategije, nema strategiju razvoja zdravstvenog sustava već se sve rješava prema trenutnim potrebama, na dnevnopolitičkoj bazi. Svaki ministar ima svoju koncepciju razvoja pa imamo neracionalni bolnički sustav na razini države, nedostatak zdravstvenih radnika, nepostojanje jedinstvenog informacijskog sustava zdravstva (svaka bilnica ima svoj informacijski sustav!?), nedostatak medicinske helikopterske službe itd. Nepostojanje jasne strategije razvoja zdravstva u RH omogućava da svaki ministar ima svoju strategiju razvoja pa zaostajemo, a troškovi su veći nego što bi trebali biti.

 

Slika 5. Zgrada Klinike za traumatologiju u Zagrebu (MJ)

 

Slika 6. Stara zgrada u Zagrebu (MJ)

 

Pouka

Da su na vrijeme poduzete rigorozne mjere u svijetu danas ne bi imali pandemiju.

Na razini države moraju postojati organizirane, opremljene, obučene službe za izvanredne situacije te jasni planovi postupanja (nekima nije jasno zašto ulažemo u neke službe, policiju, vojsku) jer se jedino na taj način može dobro i pravovremeno odgovoriti u kriznim situacijama.

Za izvanredne situacije, na svim razinama, moraju postojati planovi  (protokoli) postupanja koji se aktiviraju prema potrebi.

U izvanrednim situacijama nužna je kontrola medija koji svojim senzacionalističkim objavama šire paniku, strah i daju idiotske procjene. To država mora spriječiti!

Nužno je praćanje stanja i analiza svih postupaka s ciljem poduzimanja aktivnosti za rješavanje trenutnih situacija i poduzimanje mjera u budućnosti.

TREBA ISTAĆI DA SU KRIZNI STOŽER RH I ODGOVARAJUĆE SLUŽBE USPJEŠNO ODGOVORILE NA POSTJEĆE IZAZOVE.

SVAKI POJEDINAC MORA BITI ODGOVORAN, ZAŠTITI SEBE I SVE U SVOJOJ OKOLINI ODGOVORNIM PONAŠANJEM PREMA UPUTAMA KRIZNOG STOŽERA (ZDRAVSTVENE SLUŽBE)!

OSTANI DOMA AKO NE MORAŠ IZIĆI!

Komentari