HRVATSKA BAŠTINA ̶ Bećarac
Slika 1. Bećarac (izvođači) (min-kulture.hr)
Bećarac je na listi zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske od 2006., a na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva nalazi SE od 2011. godine.
Bećarac – vedra, inatljiva i mudra filozofija života
Bećarac je vokalno ili vokalno-instrumentalni napjev. Izvodi se uz glazbenu pratnju, a samo iznimno bez glazbene podloge. Bećarac je vedri pučki napjev, vrlo često razuzdan, koji se izvodi prije svega u svatovima, ali i svim drugim veselim prigodama. Bećar je momak, neženja ili oženjen čovjek koji se ponaša kao momak. Njegova je filozofija: Alaj smo se sastali bećari/ pa nijedan za kuću ne mari.
“A, oni kažu kako je riječ o dvostihu koji se sastoji od dva deseterca čije se posljednje riječi rimuju. Iako se međusobno silno razlikuju, svi bećarci imaju istu melodiju, onu od 24 takta i pjevaju se uzastopno, pri čemu prvi stih pjeva glavni pjevač, a ostali ga, uz melodijsku naraciju, ponavljaju. Drugi je stih u bećarcu obično humoristična antiteza prvom i završava smijehom pratećih pjevača. Tematski, bećarci su humoristične, satirične, ali i vrlo često iznimno lascivne pjesme koje pojedini etno muzikolozi nazivaju i kultnim šokačkim napjevima. Bećarac je pjevačka forma koja je u svakoj prilici veselog i vedrog teksta prožet alegorijama i metaforama. Naziv potječe od turske riječi „bekar“ koja u hrvatskoj jezičnoj uporabi, dakle kao bećar, označava mladog neženju, momka, samca, lolu, bekriju, veseljaka sklonog raskalašenom životu. Bez bećarca u Slavoniji nema veselja, ali niti jednog drugog događaja, jer on je puno više od pjesme. Bećarac je život, tuga i radost Šokca i Šokadije, jer jedino je kroz bećarac moguće reći sve. I ključ je uvijek u stihovima, istim onima koje je, unatoč jezičnoj barijeri, kao iznimno vrijedne i tradicijske prepoznao Unesco, ali i onima koji nastaju na licu mjesta, izazvani događajem, trenutnim stanjem i aktualnom situacijom.”
U izvođenju bećaraca neizostavno je natpjevavanje dva ili više vodećih pjevača koje u pozadini prati skupno pjevanje uz pratnju gajdi, tamburice samice, violine, harmonike. Bećarac se sastoji od dva stiha koji se međusobno nadopunjuju i koji se izravno odnose na ljude koji slušaju njegovo izvođenje. Stihovi se često smišljaju na licu mjesta, a kod izvođenja istih najviše se cijene pjevači dobre dikcije i jakoga glasa te spretni i dosjetljivi pjevači.
Najčešće teme bećaraca su: ljubav, erotika, ljudske vrline, ljepota, sposobnosti pojedinca, imovinsko stanje, ali i prkosi, inati. Bećarac se kao deseteračka glazbena vrsta, u kojoj se pjevaju deseterački dvostihovi, najčešće izvodi na svadbama i drugim veseljima na području Slavonije.
Bećarac svoju popularnost uživa na području Slavonije, Baranje i Srijema, ali i na području cijele Hrvatske. Osnovne su karakteristike bećarca vedar ritam i tekst prepun metafora.
Udruga iz Babine Grede je uspjela organizirati smotru i festival bećaraca – Bećar fest (lokalna razina).
U bećarcu nema ljutnje, nema zlobe, nema mržnje, nema zlostavljanja. To je šala i prijateljsko podbadanje. Bećarac je stara antistresna terapija. Uz to, on je dijaloška forma koja traži odgovor, traži nadmetanje.
Zlatko Bourek snimio je animirani film “Bećarac”, 1966. godine te svijetu objasnio pričom, slikom, ugođajem i zvukom što je bećarac i kako zvuči.
Bećarac je gotovo nemoguće prevesti na druge jezike, a da ne izgubi svoj duh i smisao.
Tekstovi bećarca:
Volesmo se ja i moja Jana
od kupusa pa do patlidžana.
Moram piti, moja majko stara;
svake noći sanjam konobara.
Na mog oca jurišale žene,
a na mene curice poštene.
Bolestan sam i nema mi lijeka.
Ajde curo, budi apoteka!
Mala moja, o moj cvjete plavi,
ja zbog tebe škole zaboravi’.
Bećari se ne ženiju mladi,
bećaruju dok im ne dosadi.
Svaka cura voli tamburaša,
a berdaša i cura i snaša.
Tamburašu majmune sa grane,
siđi dolje dat ću ti banane.
Sad se cure udaju na rate,
tri mjeseca pa se kući vrate.
Svi se žale penzije su male,
a ja svoju razvučem bez šale.
Obišla sam sedam apoteka,
ni u jednoj od ljubavi lijeka.
Prevarit´ ću gdje god koga mogu,
a za grijehe molit´ ću se Bogu.
Moj je lola bećarina prava,
noću ljubi, a po danu spava.
Slavonijo, šta ti pisma vridi,
umro inat, a bećari sidi.
Bećarac je dio naše kulture i identiteta te ga stoga trebamo čuvati.
Izvori: Ministarstvo kulture, Mihael Ferić, croatia.hr, Alen Šalić, Dinka Juričić, youtube.com,
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
