HRVATSKA BAŠTINA – Starohrvatske crkve i crkvice

Petak, 19 lipanj 2020 6:04
Written by: Michael Jukic

Slika 1. Ostatci bazilike sv. Marije u Biskupiji (MJ)

Najznačajnije starohrvatske crkve i crkvice

Bazilika sv. Marije u Biskupiji kod Knina

Sagrađena je u 9. Stoljeću. Bila je katedrala za vrijeme Petra Krešimira IV. (vladao od 1058. do 1074.). Na lokalitetu je nađen trokutni zabat oltarne pregrade na kojem je reljef Bogorodice (najstariji Gospin pralik u Hrvata), Gospa Velikoga Hrvatskoga Zavjeta.

Sv. Marta (Bijaći), 9. st.

Crkva se spominje u prijepisima isprava hrvatskih vladara narodne krvi (Trpimirova darovnica, isprava kneza Muncimira iz 892. Godine). Najstariji je sačuvani spomen hrvatskog imena. Don Frane Bulić dao je 1908. sagraditi novu crkvu Sv. Marte. Crkva je i danas u upotrebi. Pripada župi Gospe od anđela u Trogiru.

Slika 2. Obnovljena crkva sv. Marte u Bijaćima (MJ)

Majka Božja Gorska – Lobor

Na arheološkom lokalitetu nađeni su ostatci: antičkog poganskog hrama iz 3. st., starokršćanske bazilike iz 5. st., starohrvatske drvene crkve iz 8. i 9. st., predromaničke (9. st.), romaničke i novoromaničke crkve. Današnja crkva je sagrađena u 15 st. te obnovljena u 18. st., nakon potresa. “Lobor je jedan od najvažnijih misionarskih punktova u vrijeme pokrštavanja sjeverne Hrvatske” (Krešimir Filipc).

Sv. Donat u Zadru

Crkva sv. Donata (izvorno Svetoga Trojstva) najvrjedniji je spomenik predromaničkog graditeljstva ranog srednjeg vijeka (prijelaz 8. na 9. st.) u Hrvatskoj i simbol grada Zadra.

Slika 3. Sv. Donat u Zadru (MJ)

Sv. Spas na vrelu Cetine

Starohrvatska crkva izgrađena je u zadnjoj četvrtini 9. st. za vrijeme vladavine Branimira, hrvatskog kneza Primorske Hrvatske. Crkvu je podigao “cetinski župan Gastika (Gostiha)” u sjećanje na svoju majku i svoje sinove kako je zabilježeno na pronađenim ulomcima oltarne ograde.

Slika 4. Crkva sv. Spasa (MJ)

Sv. Jurj na Putalju

Crkvu svetog Jurja na Putalju, poviše Kaštel Sućurca, dao je sagraditi knez Mislav 839. godine. Predromanička crkva sv. Jurja porušena je u 17. stoljeću, a sačuvana je kasnosrednjovjekovna apsida koja je obnovljena i ugrađena u novu crkvu dograđenu 1927. godine.

Slika 5. Sv. Jurj na Putalju (MJ)

Sv. Martin

Crkvica svetog Martina u Splitu smještena je uz sjeverno pročelje Dioklecijanove palače, na mjestu stražarskih prostora, iznad Zlatnih vrata (Porta aurea). U taj prostor uklopljena je već u 5./6. stoljeću, a posvećena je svetom Martinu, zaštitniku vojnika, krojača i suknara. Crkvica je u vlasništvu sestara dominikanki koje uz nju imaju samostan.

Slika 6. Sv. Martin u Splitu (MJ)

Sv. Petar na Priku kod Omiša

Crkva sv. Petra na Priku je starohrvatska crkva u Omišu iz 9. ili 10. stoljeća. Prvi put se spominje 1074. godine, za vladavine kralja Slavca. Podignuta je na mjestu ranokršćanskog sakralnog objekta, a u vrijeme Poljičke Republike. Postala je jako važna kada se 1750. godine uz nju osnovalo glagoljaško sjemenište.

Crkva sv. Stjepana na Otoku, Solin

Crkvu svetoga Stjepana od Otoka, iz 10. stoljeća, dala je podići hrvatska kraljica Jelena Slavna na Gospinom otoku u Solinu. Sagrađena je gotovo paralelno s crkvom Blažene Djevice Marije oko 976. godine. Predvorje crkve služilo je kao mauzolej u kojem su se nalazili grobovi hrvatskih kraljeva dok je susjedna crkva Blažene Djevice Marije služila kao krunidbena bazilika kraljeva iz dinastije Trpimirovića.

Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu

Crkvu Blažene Djevice Marije u Solinu dala je podići kraljica Jelena Slavna 976. godine. Temelji crkve obilježeni su sa sjeverne strane današnje crkve.

Slika 7. Spomen-ploča u Solinu (MJ)

Sv. Trojica u Splitu

Spominje se prvi put u popisu zemalja samostana Benediktinki iz 1060. godine. Povjesničari različito navode vrijeme gradnje ove crkve; Iveković drži da je građena u 6. st., Ljubo Karaman u 11., a većina misli da je građena u 9. stoljeću. Crkva je šesterolisnog oblika polukružnih apsida nanizanih uokolo nepravilne kružnice.

Slika 8. Sv. Trojica u Splitu (MJ)

Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija

Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija, poznatija kao “Šuplja crkva”, starohrvatska je crkva izgrađena pored tzv. Crkve na Gradini (6. st., bizantski stil) u Solinu, istočno od antičke Salone. U ovoj je crkvi legat pape Grgura VII. okrunio hrvatskog kralja Zvonimira 1076. godine.

Slika 9. Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija (MJ)

Sv. Križ, Nin

Crkva sv. Križa, poznata i kao “najmanja katedrala na svijetu”, najpoznatiji je ninski građevni spomenik. Nalazi se pokraj župne crkve u Ninu. Datira iz 9. stoljeća, a oblikom podsjeća na grčki jednokraki križ. Za vrijeme hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela kneževa dvora koji se nalazio u neposrednoj blizini.

Slika 10. Sv. Križ u Ninu (MJ)

Crkva sv. Lucije u Jurandvoru na Krku

Crkva svete Lucije je ranoromanička crkva u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz koje potječe starohrvatski glagoljički spomenik Bašćanska ploča. Uz crkvu je nekada postojao benediktinski samostan.

Slika 11. Sv. Lucija u Jurandvoru (MJ)

Crkva sv. Mihajla kod Stona

Crkva sv. Mihajla je starohrvatska crkva na brežuljku Gorici kod Stona. Datira iz 8. ili 9. stoljeća. Ta je crkvica postala popularna najviše po svojim freskama, na kojima je među ostalim prikazan i lik okrunjena vladara s modelom crkvice u ruci, i o njoj je napisana opsežna znanstvena i publicistička literatura.

Sv. Nedjeljica u Zadru

Crkvica potječe iz 11. st. Bila je trobrodna bazilika manjih dimenzija, kvadratnog oblika s četvrtastom apsidom.

Slika 12. Sv. Stomorice u Zadru (MJ)

Sv. Dunat na Krku

Crkvica je izgrađena na raskrižju putova koji vode prema Puntu, Krku, Korniću i Vrbniku. Uz crkve u Ninu i Zadru, jedna je od najznačajnijih spomenika starohrvatske arhitekture. Ne može se sa sigurnošću utvrditi vrijeme njezine izgradnje.

Križnog je tlocrta, s kupolom nad središnjim dijelom. Današnji izgled nedvojbeno se bitno razlikuje od nekadašnjega.

Slika 13. Sv. Dunat na Krku (MJ)

Crkva sv. Nikole u Prahuljama kod Nina

Crkvica sv. Nikole je jedini sačuvani primjerak ranoromaničke arhitekture takvoga oblika u Dalmaciji, a datira se u početak 12. Stoljeća; nalazi se na humku iznad ninskog polja. Prema narodnoj predaji, krunilo se u Ninu sedam kraljeva pa bi prigodom krunidbe okrunjeni vladar u sjajnoj pratnji dojahao do crkve sv. Nikole gdje bi se narodu predstavio i u znak svoje kraljevske vlasti, mačem bi s tog humka zasjekao na sve četiri strane svijeta (citat iz Zbornika radova “Povijest grada Nina“).