HRVATSKA BAŠTINA – Ljekarništvo na tlu Hrvatske
Slika 1. Ljekarna Male Braće u Dubrovniku (MJ)
Ljekarništvo (farmacija, apotekarstvo), zdravstvena djelatnost koja obuhvaća nabavu, izradbu i čuvanje lijekova, ispitivanje njihovih svojstava i kakvoće, opskrbu stanovništva lijekovima i drugim sredstvima za zaštitu zdravlja te pružanje kvalitetne i stručne zdravstvene usluge.
Slika 2. Spomen-ploča u Trogiru (MJ)
Ljekarništvo se počelo razvijati u samostanima gdje su se svećenici bavili uzgojem ljekovitoga bilja te ga rabili za liječenje. Tragovi samostanskoga ljekarništva nađeni su u franjevačkim samostanima u Dubrovniku i Varaždinu.
Slika 3. Muzej u Dubrovniku (MJ)
Najranije javne ljekarne na hrvatskim prostorima bile su u obalnom dijelu: Trogir 1271., Dubrovnik i Split 1282., Zadar 1289., Kotor i Rab 1326., Pula 1353. i Šibenik 1420.
Prva javna ljekarna na hrvatskom tlu, potvrđena dokumentima, je ljekarna u Trogiru, 1271.
U Dubrovniku je u državnoj bolnici „Domus Christi“ 1420. godine utemeljena bolnička ljekarna.
Tijekom 18. st. u Hrvatskoj su otvorene gradske ljekarne: Osijek 1697., Rijeka 1709., Poreč prije 1730., Koprivnica 1762., Karlovac 1768., Virovitica i Samobor 1770., Varaždin, Vodnjan i Križevci 1773., Volovsko 1777., Rovinj 1784., Pazin 1785. itd.
Ljekarna Male braće
Ljekarna Male braće u dubrovačkom franjevačkom samostanu jedna je od najstarijih u Europi, a smatra se da je osnovana 1317. kad i samostan. Ujedno je najstarija europska ljekarna koja djeluje i danas. Najstariji sačuvani dokument koji spominje rad ljekarne datiran je na 18. srpnja 1357. godine.
Ljekarna se prvotno koristila za potrebe redovnika, no kasnije je otvorena za cijelu dubrovačku javnost. Danas se u sklopu samostana, uz ljekarnu koja još uvijek radi, nalazi i muzej. Važnost ljekarne je i u mnogobrojnim sačuvanim povijesnim dokumentima poput recepata ili knjiga iz područja medicine i farmakologije. Arhiv samostana danas posjeduje dragocjene knjige iz farmakologije i medicine te oko 2000 recepata, od kojih je samo manji dio izložen u muzeju. Sačuvano je i mnoštvo ljekarničkih predmeta iz 15. i 16. stoljeća, a u muzeju su izložene različite preše, mužari, uređaj za destilaciju vode, vage, mjerice i dr. Među izlošcima posebno se ističu farmaceutske vaze iz Siene i Firence.
Prostorije ljekarne početkom 20. stoljeća o vlastitom trošku uredio je ljubitelj dubrovačkih starina i dobročinitelj Ignacije (Inje) Amerling, o čemu svjedoči spomen-ploča u klaustru samostana.
Ljekarne u Zagrebu
Prva ljekarna u Zagrebu, na Griču, zvana K crnom orlu, spominje se 1355. godine u parnici između apotekara Jacobusa, podrijetlom Talijana, i jednog krznara. Ljekarna i danas radi u Kamenitoj ulici u Zagrebu.
Slika 4. Ljekarna u Zagrebu (MJ)
Ljekarna Sv. Marije na zagrebačkom Kaptolu druga je gradska ljekarna po starosti u gradu Zagrebu. Potom slijede: Ljekarna K Zrinjskom (današnja lokacija Zrinjevac 20), Ljekarna K svetom Antunu nalazi se na današnjoj lokaciji Ilica 301 (Kustošija), a ljekarna K crvenom križuna na uglu Kačićeve i Ilice (Ilica 79) te Ljekarna K Sv. Trojstvu (Ilica 43.).
Slika 5. Ljekarna u Zagrebu (MJ)
Ljekarna u Pavlinskom samostanu u Lepoglavi
Pavlini dolaze u Hrvatske u 13. st. i djeluju do ukinuća 1786. godine. Podigli su 43 samostana i redovničke rezidencije, svetišta, hospicije, škole. U samostanu u Lepoglavi imali su ljekarnu.
Slika 6. Ljekarna Varoš u Splitu (MJ)
Ljekarna Varoš u Splitu utemeljena je 1856. godine; djelomično je očuvana, i danas je
ljekarna. U Visu je otvorena 1865. godine.
Svakog 29. listopada obilježava se „Hrvatski dan ljekarni“.
Slika 7. i 8. Knjige o ljekarništvu u Hrvatskoj
Ljekarnici
Ljekarništvo je odvojeno od liječništva u 12. i 13. st. Naredbom cara Fridrika II. (napuljski edikt 1240.) ljekarništvo se odvojilo od liječničke struke pa se počelo razvijati kao samostalna struka. Fridrik II. je zabranio liječnicima pripremanje lijekova i posjedovanje vlastitih ljekarni pa je tako spriječio zlouporabu.
Prvi ljekarnici u sjeverozapadnoj Hrvatskoj bili su ugledni doseljenici.
Ljekarnik V. Dandolo, na položaju generalnoga guvernera Dalmacije, osnovao je u Zadru Medicinsko-kiruršku školu (1806.–11.), na kojoj su studirali i ljekarnici (početak farmaceutske nastave u Hrvatskoj).
Začetak moderne farmacije u Hrvata započinje obnovom Sveučilišta u Zagrebu (1874.). Na sveučilištu je 1882. otvoren farmaceutski tečaj na Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu, a 1896. utemeljen je Zavod za farmakognoziju, prvi znanstveni zavod te vrste u svijetu. Prvi hrvatski ljekopis objavljen je 1888. Od 1901. godine dopušten je u Zagrebu upis ženskih slušača na sveučilišni studij farmacije. Prva studentica farmacije na zagrebačkom fakultetu bila je Zagrebčanka Anka Uhlir, upisana na studij 1906.
God. 1928. tečaj je prerastao u Farmaceutski odsjek Filozofskoga fakulteta i postao četverogodišnji studij. Naredba o samostalnom Farmaceutskom fakultetu donesena je za vrijeme Nezavisne države Hrvatske, objavljena u NN br. 155 od 14. srpnja 1942, godine.
Odlukom Ministarstva narodnog zdravlja Federalne države Hrvatske, Apotekarski odjel, br.1517. od 8. lipnja 1945. ponovno je osnovan samostalan Farmaceutski fakultet koji je 1963. godine promijenio ime u Farmaceutsko-biokemijski fakultet.
Temeljem Zakona o ljekarništvu (11. travnja 1894.) ljekarne postaju zdravstveni zavodi.
Ljekarnici se udružuju i nastaje prva ljekarnička udruga Hrvatsko-slavonski ljekarnički zbor (1858.–1930.). God. 1890. osnovano je Hrvatsko farmaceutsko društvo Aesculap, koje je zbog suprotstavljanja mađarizaciji zabranjeno 1897. Obnovljeno, počelo je ponovno djelovati 1905., a 1921. ušlo je u Sekciju Saveza apotekara-saradnika Kraljevine SHS. Hrvatsko-slavonski ljekarnički zbor prestaje djelovati 1930.; njegov rad nastavlja Hrvatsko ljekarničko društvo, kojemu komunisti mijenjaju naziv u Farmaceutsko društvo Hrvatske. Strukovna udruga Farmaceutsko društvo Hrvatske osnovana je 1946., a novim Statutom (1975.) postalo je Zajednica samostalnih teritorijalnih udruženja farmaceuta.
Ljekarnička komora osnovana je 31. siječnja 1925. Strukovna i staleška udruga Apotekarska komora za Kraljevinu Jugoslaviju osnovana je 1931. godine. Ljekarnička komora NDH osnovana je 23. lipnja 1941.; djelovala je od 1941. do 1945. Komunistička vlast zabranila je rad komore. Ljekarnička komora obnovljena je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (1993.).
Ljekarnici su bili imućni i ugledni ljudi koji su gradili zgrade u kojima su se nalazile njihove ljekarne (u prizemlju), a stanovi na višim etažama. Izgradnjom svojih zgrada ljekarnici su utjecali na arhitekturu grada. U Zagrebu je ljekarnik Antun Kögl podigao palaču u Masarykovoj ulici broj 2. U prizemlju je imao ljekarnu (i danas ta ljekarna radi), a iznad je bio njegov stan. Danas je tu smješteno Hrvatsko farmaceutsko društvo. Ljekarnik Antun Köglu je sav svoj imetak, stambeno-poslovnu zgradu, oporučno darovao ljekarničkoj struci.
Slika 9. Zgrada ljekarnika Antun Kögla (MJ)
Zaslužni ljekarnici
Gustav Janeček (1848. – 1929.), osnivač hrvatske sveučilišne kemije i farmacije te utemeljitelj hrvatske farmaceutske industrije. Sagradio je dvije zgrade za nastavu iz kemije i za istraživanje: Lucbeni zavod na Strossmayerovu trgu i zgradu na Marulićevu trgu u Zagrebu. Utemeljio je farmaceutsku veletrgovačku tvrtku “Isis” (1920.) u Zagrebu te farmaceutsku tvrtku “Kaštel d.d.” (1921.) u Karlovcu. Janeček je osnovao Društvo za uređenje i poljepšavanje Plitvičkih jezera i svojim aktivnostima omogućio da Plitvička jezera kasnije postanu nacionalni park.
Julije Domac (1853. – 1928.), utemeljitelj znanstvene sveučilišne farmakognozije. Bio je dekan Mudroslovnog fakulteta i rektor sveučilišta. Bio je poznat po pravednosti, moralno strog intelektualac pa su ga na sveučilištu zvali hrvatski Katon. Zvali su ga i ocem hrvatske farmacije. Danas se uspješnim znanstvenicima s područja farmacije dodjeljuje Medalja Julija Domca.
Gustav Janeček i Julije Domac autori su prve hrvatske farmakopeje (1901.).
Prvi znanstveno-stručni ljekarnički časopis bio je Aesculap (Hrvatsko farmaceutsko društvo pokrenulo je 1907. mjesečnik Farmaceutski vjesnik,a od 1945. Farmaceutski glasnik).
U Hrvatskoj postoje tri stručna farmaceutska časopisa: Acta Pharmaceutica, Bilten Hrvatske ljekarničke komore i Farmaceutski glasnik.
Izvori: Vladimir Grdinić, Stelle Fatović-Ferenčić, Jasenke Ferber-Bogdan, Nikola Kujundžić, enciklopedija
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
