HRVATSKA BAŠTINA – Strossmayerova galerija starih majstora
Slika 1. Zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (MJ)
Biskup Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), teolog, političar, humanist, vizionar, inicijator i pokrovitelj važnih kulturno-prosvjetnih i znanstvenih projekata, jedna je od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. st. Doktor filozofije i teologije, profesor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, dvorski kapelan i jedan od trojice ravnatelja Augustineuma u Beču, imenovan je i ustoličen srijemsko-bosanskim biskupom 1850. g. u Đakovu. U političkom se smislu zauzimao za sjedinjenje hrvatskih zemalja, građanske slobode i pravo na hrvatski jezik.
Biskup Josip Juraj Strossmayer bio je strastveni kolekcionar slika i umjetnina, osobito talijanskih slikara 15. stoljeća, do tadašnjih hrvatskih slikara. Osobno se angažirao na izgradnji akademijine neorenesansne palače u Zagrebu po projektu bečkog arhitekta Friedricha Schmidta. Galerija starih majstora i palača otvorene su 9. studenoga 1884. s fundusom od 256 umjetničkih djela. U čast osnivača danas se galerija zove Strossmayerova galerija starih majstora.
Strossmayerova galerija starih majstora i danas se nalazi u palači Akademije i ima nekoliko tisuća umjetničkih djela. Galerija je svoj fundus obogatila otkupima i novim donacijama od kojih se osobito ističu: Ivana Ružića, Marquisa Etiennea de Piennesa, Ante Topića Mimare i Zlatka Balokovića.
Slika 2. Spomenik Josipu Jurju Strossmayeru u Zagrebu (MJ)
Među zastupljenim umjetnicima u galeriji nalaze se Andrija Medulić, Beato Angelico, Vittore Carpaccio, El Greco, Jacopo Palma il Giovane, Federico Benković, majstor slike Virgo inter virgines, Jacob van Ruisdael, Jean-Antoine Gros, Jan Wellensz de Cock, Joachim Patenier i mnogi drugi.
Muzejske zbirke: Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke; ostavština Koste Angelija; Spomen-zbirka Bele Csikosa Sesie; Zbirka Auer; Zbirka Šebalj; Zbirka starih majstora; Zbirka Šulentić; Zbirka Svečnjak; Zbirka Uzorinac;
Strossmayerova galerija starih majstora u deset dvorana izlaže djela europskih slikarskih škola od XIV. do XIX. stoljeća. Cjelokupni je postav podijeljen u tri veće skupine – u prvih šest dvorana predstavljene su kronološkim redom talijanske slikarske škole, u daljnje tri majstori sjeverne Europe – Nijemci, Flamanci, Nizozemci, a posljednja, deseta dvorana, izlog je francuske zbirke.
Slike 3. i 4. Izložene slike u Galeriji (MJ)
Posrednici su biskupu slike slali u njegovu rezidenciju u Đakovo, gdje je 1868. godine sastavljen prvi inventar Strossmayerove zbirke, uz njegovu darovnicu Akademiji. Tim je dokumentom definirano da Akademija postane baštinicom Strossmayerove zbirke nakon njegove smrti. Ranije preseljenje biskupove zbirke iz rezidencije u Đakovu u Zagreb i njezino otvaranje za javnost bilo je usko povezano s osnutkom katedre za povijest umjetnosti. Predstojnik novoosnovane Katedre za povijest umjetnosti pri Zagrebačkom sveučilištu i ujedno prvi ravnatelj Galerije bio je Izidor Kršnjavi (1845.–1927.). Katedra je osnovana 1878. godine, a biskupova zbirka preseljena je iz Đakova u Zagreb 1883. godine.
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
