TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Zlato i srebro grada Zadra

Slika 1. Stalna izložba sakralne umjetnosti, ulaz (MJ)

Ženski benediktinski samostan sv. Marije u Zadru nalazi se uz istoimenu crkvu na istočnoj strani nekadašnjeg rimskog foruma.

Ženski benediktinski samostan sv. Marije u Zadru osnovala je 1066. zadarska plemkinja Čika pripadnica zadarske patricijeske obitelji Medijevaca, po majci sestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Čika je samostanu osigurala visoke kraljevske počasti. U samostan je Čika donijela mnoge dragocjenosti, među njima donijela je i dva himnarija i jedan časoslov. Oba su himnarija izgubljena, a sačuvao se časoslov koji se danas čuva u Bodleyanskoj knjižnici u Oxfordu. Čikina kći Vekenega ulazi u samostan kao redovnica, nakon tragične smrti svoga muža, oko 1072. Vekenega je naslijedila Čiku kao poglavarica samostana te uz pomoć kralja Kolomana proširila samostan i podigla zvonik koji nosi Kolomanovo ime i godinu 1105.

“Na zvoniku je na četiri kapitela uklesano Kolomanovo ime u spomen ulaska u Zadar 1102. godine. U kapeli u katu zvonika ima i ostataka zidnih slika iz 12. stoljeća. Latinski stihovi koji ukrašavaju Vekeneginu grobnicu u samostanskoj vijećnici (kapitulu) pravi su biseri domaće latinske poezije.”

Vekenega je umrla 27. rujna 1111., a latinski stihovi koji ukrašavaju njezinu grobnicu u samostanskoj vijećnici (kapitulu) pravi su biseri domaće latinske poezije.

“Godine 1507. Korčulanin Nikola Španić podiže pročelje i južni bočni zid crkve kao i glavni portal u renesansnom stilu. U unutrašnjosti je bogata barokna štukatura iz 1744. godine.

U II. svjetskom ratu samostan i crkva su srušeni u anglo-američkom bombardiranju Zadra. Crkva sa samostanom (na menzi oltara natpis s imenom Čike i Petra Krešimira IV.; kip Pieta iz 15. st.), te zvonik i kapitul obnovljeni su tijekom poslijeratne obnove Zadra.

Samostanski arhiv čuva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju hrvatski kraljevi 11. stoljeća.”

U građevnom sklopu crkve i samostana sv. Marije 1972. godine formiran je reprezentativni postav – Stalna izložba crkvene umjetnosti, popularno nazvana “Zlato i srebro Zadra”. Izloženi su predmeti neprocjenjive vrijednosti od 8. do 18. stoljeća.

“Na oko 1200 m2 prostora, u 8 suvremeno opremljenih dvorana, bliješti zadarsko zlato i srebro uz rekonstruiranu unutrašnjost starohrvatske crkvice Sv. Nediljice iz 11.st., rukopise, skulpture, vezove, tapiseriju, reljefe itd. kao dokaz bogate prošlosti Zadra od 8.-18.st. koji je naročito u srednjem vijeku bio vrlo važno kulturno središte. U relikvijare i kaleže, skulpture, slike i vezove utkane su radosti i nade, strpljenje, patnja i vjera burnih razdoblja ovog kraja.

 

Ovo neprocIjenjeno blago su kako tijekom stoljeća tako i u Domovinskom ratu sačuvale sestre benediktinke, a neki vrijedni izlošci (čipka, crkveni tekstil vezen zlatnim nitima) su djelo njihovih ruku. Osobita dragocjenost, draž i važnost izložbenih predmeta je u tome što su oni velikim dijelom rad domaćih poznatih i nepoznatih majstora ili su čvrsto povezani uz Zadar i zadarsko područje.

Benediktinke u Zadru posjeduju jednu od najvrjednijih crkvenih zbirki u Hrvatskoj. Zbirka je osnovana 1967. godine i sadržava oko 200 predmeta: kamene skulpture, slikarstvo, drvorezbarstvo, zlatarske radove, križeve, kaleže, ciborije, pokaznice, relikvijare (u obliku ruke, poprsja, pokaznice, pacifikali, kanonske tablice, okove ikona i drugo, vez, crkveno ruho i čipke).”

 

Slika 2. Izložak stalnog postava crkvene umjetnosti (MJ)

Posebno vrijedni izlošci su:

  • križić – relikvijar (enklopion) iz 7./8. stoljeća poznat (pogrešno) kao Čikin križić
  • relikvijari sv. Aroncija i sv. Jakova iz 9. stoljeća
  • srebrni relikvijari u obliku ruku optočenih dragim kamenjem od kojih je najstariji onaj iz 12. stoljeća
  • relikvijari u obliku poprsja od kojih najstariji potječu iz 14. stoljeća
  • mnoštvo križeva
  • ikone kojih ima od 13. stoljeća
  • kamena krstionica, dio ambona katedrale i drugi kameni ulomci iz 12. i 13. stoljeća
  • gotičke skulpture
  • slike koje su slikali majstori kao što su Vittore Carpaccio ili Palma Mlađi.

 

Slika 3. Izložak stalnog postava crkvene umjetnosti (MJ)

 

Arhiv samostana sv. Marije čuva isprave koje sežu u doba hrvatskih narodnih vladara i predstavljaju dragocjenu građu za izučavanje naše najstarije povijesti kao i iz vremena mletačke, francuske i austrijske vlasti.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

 

Komentari