Muslimanski zločini u općini Busovača (1992. – 1995.)

Srijeda, 10 veljača 2021 5:07
Written by: Michael Jukic

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u općina Busovača živjelo je 48,20% Hrvata, 44,80% Bošnjaka-Muslimana, 3,30% Srba i 3,80% ostalih. Nakon rata (1992. – 1995.) broj Bošnjaka-muslimana se povećao a broj Hrvata i Srba se smanjio. Tijekom rata Bošnjaci-muslimani su željeli etnički očistiti prostor općine Busovača od Hrvata, u čemu su djelomično uspjeli.

Na početku rata kada su Srbi izvršili agresiju na Bosnu i Hercegovinu Hrvati i Bošnjaci su zajedno organizirali obranu, ali sredinom 1992. godine Bošnjaci okreću oružje prema Hrvatima i počinju sukobi između Hrvata i Bošnjaka-muslimana. Sredinom 1992. godine u Busovaču dolaze mudžahedini iz muslimanskih zemalja.

Tijekom muslimansko-hrvatskog rata u BiH (1992. – 1994.) u općini Busovača počinjen je ratni zločin, ubijeno je 116 Hrvata i Hrvatica (78 odraslih civila, 3 djeteta i 35 zarobljenih vojnika HVO-a). Protjerana je oko 2.500 pripadnika hrvatske nacionalnosti. Najveća stratišta Hrvata na području općine Busovača su: Kačuni, Gusti Grab, Putiš, Pazići, Busovačke staje.

U knjizi Davora Marijana i suradnika navodi se podatak o 50 žrtve ratnog zločina.

Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Busovači su tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijene 204 osoba hrvatske nacionalnosti (30 civila i 174 vojnika).

Kronologija zločina

Dana 13. lipnja 1992 godine muslimanske postrojbe su upale u srpska sela Katići i Predjeli te izvršili pljačku i paljenje kuća. Srbi su bili lojalni pa su predali oružje HVO-u, koje su dobili od JNA. Stožer HVO-a je poslao vojne policajce da izvide što se događa, Muslimani su ubili jednog vojnog policajca, a trojicu ranili. HVO je uzvratio pa su poginula tri pripadnika muslimanskih postrojbi (Armije BiH), a nekoliko ih je ranjeno.
U Busovači je 8. siječnja 1993. ubijen civil.
Dana 23. siječnja 1993. godine sastali su se najviši predstavnici muslimanske vojne i političke vlasti Zenice i Busovača. Nakon toga započinju sukobi između HVO-a i tzv. Armije BiH. Pripadnici Armije BiH su 24. siječnja 1993. godine ubili u selu Kaćuni 4. vojnika HVO-a, a njihova zapovjednika ranili pa mučili i ubili. Istog dana su ubili i jednog civila.
U samoj Busovači, 24. siječnja 1993. godine, ubijen je jedan Hrvat civil i jedan vojni policajac HVO-a. Tog dana počinje oružani napad Armije BiH na busovačka sela Kaćuni, Turići, Gusti Grab, Bukovice, Radeljevići, Oselište, Brezovik, Bilalovac, Nezirovići i Bešice. U tom napadu ubijeno je sedam hrvatskih civila.
Najžešći napad postrojbi Armije BiH na Busovaču dogodio se 25. siječnja 1993. godine. Oko 8.500 vojnika Armije BiH krenulo je iz pravca Zenice, Visokog, Kaknja i Fojnice na Busovaču. Grad je bio u okruženju i blokiran, ali je 1.400 vojnika HVO-a sve to izdržalo i obranilo grad od napada postrojbi Armije BiH.
U selu Javor je 25. siječnja 1993. ubijen jedan civil, silovana je jedna starica (65 g.), opljačkane su i zapaljene hrvatske kuće.
Dana 26. siječnja 1993. godine Muslimani su osvojili selo Gusti Grab (većinsko hrvatsko selo, više od 82% Hrvata) i počinili ratni zločin, ubili su 7 Hrvata (civili i pripadnici HVO-a). U mjestu Oselište 26. siječnja 1993. ubijen je jedan civil,.
U Gustom Grabu je 27. siječnja 1993. ubijen još jedan civil.
U mjestu Bukovci 28. siječnja 1993 ubijen je civil, a u selu Prosje ubijen je pripadnik HVO-a.
Na lokalitetu Busovačke staje 30 siječnja 1993. zarobljena su i ubijena 2 pripadnika HVO-a.
U veljači 1993. Armija BiH je zarobila 7 pripadnika HVO-a i ubila ih.
U mjestu Bukovica 27. veljače 1993. ubijen jedan civil, a njegovu kći i suprugu su zlostavljani.
U Tisovači 4. travnja 1993. ubijeno je jedno dijete. Istog dana geleri granate su usmrtili dvije osobe.
Dana 18. travnja 1993. geleri granate su ubili 2 civila.
Dana 15. svibnja 1993. ubijen je jadan civil.
U Bukovcima su 4. lipnja 1993. ubijene 2 osobe.
Postrojbe Armije BiH spalile su 12. lipnja 1993. godine busovačko selo Šarići. Granatirana su sela Putićevo i Polje. U toj borbi poginula su tri vojnika HVO-a, pet civila je ranjeno, nanesena je velika materijalna šteta na obiteljskim kućama i gospodarskim zgradama. Istoga dana napadnuto je i selo Ravno (u općini Busovača) u kojemu su potpuno spaljene tri obiteljske hrvatske kuće.
Armija BiH je 15. lipnja 1993. godine napala konvoj u Busovačkim Stajama i ubila 22 osobe. (15 civila i 7 vojnika HVO-a). Ranjeno je dvadesetak osoba.
Dana 20. srpnja 1993. snajperist je ubio jednog civila i jednog pripadnika HVO-a.
U Donjem Polju je snajperist 30. kolovoza 1993. ubio djevojčicu.
Od krhotina granate poginula su dva civila, jedan 13. rujna 1993., a drugi 20. rujna 1993.
Armija BiH je 7. listopada 1993. ubila dijete.
Topnička granata je 17. listopada 1993. ubila dijete.
Snajperist je 5. studenoga 1993. ubio civila.
Snajperskim hitcem usmrćena je žena, 15. studenoga 1993.
U večernjim satima 7/8. prosinca 1993. tri vojnika Armije BiH su upala u kuću Luce Vuletić (u busovačkom selu Čep) i počinili gnjusni zločin silovanja, prvo su je premlatili pa nekoliko puta silovali. Glavu su joj razbili tupim predmetom, a nožem napravili rasjekotinu na glavi. Nju su pronašli susjedi u teškom stanju, prebačena je u bolnicu u Zenici i tu su liječnici ustanovili da je silovana, da nosi više povreda po glavi i jednu rasjekotinu od noža. Od tih rana umrla je 10. prosinca 1993. godine u bolnici“
Dana 2. siječnja 1994. ranjeno (geleri granate) je 9 civila, 2 osobe su umrle nakon ranjavanja.
U selu Oselište 27. veljače 1994. ubijen je civil.

Podaci o broju poginulih/ubijenih vojnika i civila na području općine Busovača tijekom rata (1992. – 1995.) nije sigurno utvrđen kreće se od 204 osobe (174 vojnika i 30 civila – Svjetlo riječi) do 351 osoba (292 vojne osobe i 64 civilne osobe – Bosanska knjiga mrtvih).

Logor za Hrvate

U selu Kaćunima kod Busovače Muslimani su osnovali logor za uhićene Hrvate, pod imenom “Silos”. Od siječnja 1993. do svibnja 1994. godine u logoru je bilo zatočeno oko 100 osoba. U njemu su se bošnjački policajci na razne načine iživljavali nad zatočenicima.

Etničko i vjersko čišćenje

Pod kontrolom muslimanske armije bilo je oko 40 posto općine Busovača. Taj prostor je u potpunosti očišćen od Hrvata. Protjerano je ili izbjeglo oko 2.500 Hrvata. U Kaćunima, Gustom Grabu, Oselištu i Nezirovcima su hrvatske kuće i drugi objekti (745) opljačkani, porušeni i spaljeni.
Rimokatolička župa sv. Ante Padovanskog u Busovači nastala je 1840. godine odvajanjem od župe u Fojnici, u kojoj je i drevni franjevački samostan. Armija BiH je oštetila sakralne objekte: župnu crkvu sv. Ante Padovanskog, župni dvor i druge objekte te crkvu sv. Nikole Tavelića u Kaćunima. (Detaljnije u knjizi I. Mlivončića: Zločin s pečatom).

Imena počinitelja nisu nepoznata

Prema raspoloživoj dokumentaciji hrvatskih vlasti zna se tko je najodgovorniji za tolike zločine na području Busovače. Organizatori i naredbodavci su general Vehbija Karić, Refik Lendo, Enver Hadžihasanović, Derviš Sarajlić-zvani Gico, Tahir Saračević Rašidov, Hajrudin Delić, Raif Rizvić, Adis Palalija Mujin, Selver Popalović, Vahid Tolj, Fikret Vreto, Mufid Rafalija, Hajrudin Selman Zihdijin. Podnesena je i kaznena prijava zbog osnovane sumnje da su počinili ratni zločin ali pravosuđe nije procesuiralo zločince.

Izvori:

Ivica Mlivončić, Zločin s pečatom, drugo izdanje Vlastita Naklada, Tisak: FRAM Mostar 2001. ;
Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. knjiga I i II. Udruga hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb-Mostar, siječanj 2020.
Dossier: Zločini muslimanskih postrojbi nad Hrvatima u BiH 1992.-1994., 59.
Monografija Bosanska knjiga mrtvih, Svjetlo riječi 26 (2008),

Dr. Marko Jukić