Zvjezdarnice u Hrvatskoj
Slika 1. Zvjezdarnica u Zagrebu (MJ)
Zvjezdarnica u Puli osnovana je 1869. zbog potreba mornarice. Također, obavljala je i znanstvena istraživanja. Saveznički bombarderi, tijekom II. svjetskog rata , uništili su zvjezdarnicu u potpunosti.
Zvjezdarnica u Zagrebu
Zvjezdarnica u Zagrebu smještena je na Gornjem gradu u Popovom tornju u Opatičkoj ulici broj 22. Svečano je otvorena 5. prosinca 1903. Utemeljena je na poticaj Hrvatskog prirodoslovnog društva i Otona Kučere koji je 1902. godine unutar Hrvatskog naravoslovnog (prirodoslovnog) društva osnovao astronomičku sekciju. Imenovan je odbor za prikupljanje sredstava i za pripremu izgradnje Zvjezdarnice. Odbor su sačinjavali ugledni prirodoslovci i javni djelatnici – Dragutin Gorjanović Kramberger, Franjo Spevec, Antun Heinz i sam Kučera koji je nakon otvaranja postao prvi upravitelj Zvjezdarnice (1903.- 1913.). Također je bio upravitelj od 1920. do 1925. Tijekom II. svjetskog rata Zvjezdarnica je bila zatvorena. Ponovno je otvorena 13. kolovoza 1945. Namjena Zvjezdarnice bila je znanstveni rad i popularizacija astronomije organizacijom predavanja, kampova i publikacija (npr. časopis Zemlja i svemir; kasnije je preimenovan u Čovjek i svemir). Ljetni astronomski kampovi organizirani su na Cresu, Hvaru, Malom Lošinju, Fažani, Prvić Luci i Trakošćanu (ratnih godina 1992. – 1994.).
Slika 2. Zvjezdarnica u Zagrebu (MJ)
Međunarodnom ugledu i afirmaciji prve gradske zvjezdarnice u ovom dijelu Europe pridonio je hajdelberški astronom August Kopff, imenovavši planetoid br. 589 (otkriven 1906. godine), Croatia, u čast otvaranja Zvjezdarnice. Uz znanstveni rad, u Zvjezdarnici se od samog početka popularizirala znanost. Plodno razdoblje popularizacije otpočelo je sredinom 20. stoljeća, kada je Zvjezdarnica, putem svojih esperantskih izdanja, postala poznata diljem svijeta. Kvalitetniji rad omogućen je 1960-ih godina kada je nabavljen novi elektrificirani teleskop. Veliki kulturološki doprinos Zvjezdarnice i HPD-a bila je nabava planetarija (1963. godine), koji je poklonjen Tehničkom muzeju gdje je i danas u funkciji.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća izvršeno je preuređenje Zvjezdarnice. Godine 1992. postavljena je nova kupola, prostor je suvremeno opremljen, a djelatnost modernizirana.
Prvi je računalom upravljani teleskop postavljen (2007.), a filtar i detektor za promatranje aktivnosti Sunca u H-α liniji (2008.) te detektor za kozmičko zračenje (2008.), konstruiran u suradnji s Odjelom za kozmičko zračenje Alikhanianova instituta za fiziku iz Armenije, koji je donirao opremu.
Zvjezdarnica ima na raspolaganju nekoliko manjih prijenosnih teleskopa i dalekozora, kao i suvremenu računalnu opremu.
Slika 3. Teleskop (MJ)
Zvjezdarnica u Zagrebu dobitnik je Državne nagrade tehničke kulture “Faust Vrančić” (1988.) te Plakete Grada Zagreba prigodom stote obljetnice rada (2003.).
Danas se u Zvjezdarnici okuplja mnoštvo ljubitelja astronomije i prirodoslovlja. Tradicijskim programima za građanstvo (predavanja, promatranja neba i drugo) Zvjezdarnica je potvrdila kulturološki doprinos životu grada Zagreba.
Slika 4., 5. i 6. Fotografije u Zvjezdarnici Zagreb (MJ)
Opsarvatorij Hvar se od 1972. bavi istraživanjem fotosfere i kromosfere Sunca, fotometrijskim opažanjem promjenljivih zvijezda i opažanjem otvorenih skupova.
Zvjezdarnica u Višnjanu, osnovana je 13. studenoga 1992. odlukom Amaterskog astronomskoga društva Višnjan. Astronomska aktivnost u Višnjanu započela je 1978. U svojem djelovanju istaknula se astrometrijskim mjerenjima i otkrićima malih nebeskih tijela (planetoida i kometa). Kako je do sredinom 2005. na njoj otkriveno 1750 planetoida, te je godine postala astronomski institut. Daljnjim otkrićima planetoida, institut u Višnjanu pripada među dvanaest najproduktivnijih zvjezdarnica u svijetu. Kako je zbog porasta neekološke rasvjete razina sjaja noćnoga neba porasla, te je bio otežan, odnosno onemogućen istraživački rad, sagrađena je zvjezdarnica u 3 km udaljenom Tičanu (na brdu Tičan).
Edukacijske aktivnosti
Edukacijska aktivnost Zvjezdarnice Višnjan započela je 1989.; prva Jugoslavenska škola astronomije koja je preimenovana u Višnjansku školu astronomije. Godine 2001. uvodi se i Ljetna škola znanosti (Summer School of Science), a 2002. Znanstvenog kampa mladih, (Youth Science Campa).
Zvjezdarnica Višnjan trenutno je najaktivnija u popularizacijskim i edukacijskim projektima u sklopu Znanstveno edukacijskog centra Višnjan, koji uključuju progame za učenike svih uzrasta iz mnogih područja znanosti.
Hrvatska zvjezdarnicu u Tičanu je druga po uspješnosti razotkrivanja asteroida koji bi mogli predstavljati prijetnju za Zemlju, odmah iza NASA-e. Hrvatski tim je od početka 2019. odradio čak 54,5% posla u praćenju tijela koja prolaze blizu Zemlje i predstavljaju moguću prijetnju za nju (Near Earth Objects – NEO). Astronom Korado Korlević jedan je od najplodnijih lovaca na asteroide.
Izvori: Wikipedija, enciklopedija, Dragan Roša, Višnja Vučetić…
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
