Srpski zločini u općini Sanski Most 1992. – 1995.
Foto: Cazin.NET
U općini Sanski Most je 1991. godine živjelo 3.227 osoba hrvatske nacionalnosti, a 2013. godine samo 722 osobe. Broj Hrvata u općini Sanski Most smanjio se za 77,63%.
Ratni zločin u općini Sanski Most izvršen je nad 96 osoba hrvatske nacionalnosti. U knjizi Davora Marijana i suradnika navedena su imena 85 žrtava ratnog zločina u općini Sanski Most.
U općini Sanski Most ubijena je 41 osoba u mjestima: Ovanjska (1), Podvidača (2), Sanski Most (5), Garevica (2), Škrljevita (15) i Stara Rijeka (16).
Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Sanskom Mostu je tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijeno 77 osoba hrvatske nacionalnosti (69 civila i 8 vojnika).
Kronologija zločina nad Hrvatima
- U selu Škrljevita 2. studenoga 1992. Srbi su ubili 9 civila.
- Tijekom 1992. u naselju Škrljevita još je ubijeno 6 civila.
- U naselju Kljevci tijekom 1992. ubijeno je 8 osoba.
- U selu Tomašica ubijeno je 6 osoba (civili).
- U ostalom dijelu općine Sanski Most ubijeno je 18 civila.
- U Stratinskoj ubijena su 4 civila.
- U Šurkovcu (naselja: Gornji Volari, Kalajevo, Šurkovac) ubijeno je 5 osoba.
- U općini Sanski Most od 1992. do 1997. ubijeno je još 27 civila.
- Pokolj u Muštanici (župa Stara Rijeka) 24. srpnja 1992. na okrutan način Srbi su ubili 13 civila te uhitili 40 civila Hrvata i odveli ih u logor Krings u Sanskom Mostu. Pokolj su počinile brigade iz sastava “Banjalučkog korpusa Srpske vojske”, prijedorska 5. kozarska brigada i sanskomošćanska 6. krajiška brigada, uz pomoć Srba iz susjednih sela. Prvotno poznata lokacija masovne grobnice (jedne ili više njih) je mjesno katoličko groblje “Grošića groblje”, gdje su pokopana tijela 16 civila Hrvata ubijenih 24. i 25. srpnja 1992. godine. Župna crkva i kuća u Staroj Rijeci su opustošene i minirane. Hrvatsko stanovništvo je protjerano.
Srbi su napravili više zločina nad Muslimanima, oko 800 ubijenih. Pronađeno je preko 30 masovnih i pojedinačnih grobnica (prema istraživanju Muje Begića, knjiga Čuvanje zločina od zaborava).
Na području općine bilo je preko 20 logora u kojima su nezakonito bili zatočeni civili koji su psihički i fizički maltretirani, neki su ubijeni.
Za počinjene zločine osuđeni su Goran Mrđa na 11 godina, a Milorad Mrđa i Mileta Kokot na po sedam godina zatvora.
Izvori
- Hrvatski informativni centar (HIC)
- Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. knjiga I i II. Udruga hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb-Mostar, siječanj 2020.
- Mujo Begić, knjiga Čuvanje zločina od zaborava.
Dr. Marko Jukić
