Dvorac u Sv. Križu Začretje
Objavio Ivan Čarapina
Dragi moji prijatelji,
u nedjelju sam bio šokiran! Lutajući po mom Zagorju, zalutao sam i u Sv. Križ Začretje. Znao sam da je moj rođak Zdravko Mršić, kupio urušeni dvorac u tom mjestu, pa sam odlučio vidjeti kako to izgleda. Pred dvorcem sam bio razočaran njegovim vanjskim lošim stanjem. Dok sam tako stajao, iz dvorca je izišla starija gospođa, na kraju sam otkrio da je to Mirna Flegel Mršić, najcitiranija hrvatska znanstvenica (između ostalog i profesorica koja je predavala mojoj supruzina Farmaceutsko biokemijskom fakultetu u Zagrebu, dama porijeklom iz starih zagrebačkih obitelji, čiji je stric Dobriša Cesarić, čija obitelj je sazdana od najvećih hrvatskih imena. I ta gospođa je uredila unutrašnjost tog dvorca o svom trošku, a sadržaj dvorca je vrijedniji od mnogih zagrebačkih muzeja, u njemu se čuva 400 godina istinske hrvatske povijesti. Tu su djela Josipa Biffela, Ljube Ivančića, Slavka Kopača, Slavka Šohaja, keramika Zsolnay, Vanje Radauša, Oskara Neumana, Ivbana Lovrenčića, domaćeg slikara, stari klaviri, stari namještaj bečkih i hrvatskih majstora. Kada priča o Dobriši Cesariću, kaže nam da su ga sveli na dvije tri pjesmice, a francuzi su za njegovu stogodišnjicu izdali knjigu pjesama, na francuskom. U Hrvatskoj to nitko nije ni zabilježio.
Ova priča o dvorcu i gospođi Mirni je previše hrvatska, zato valjda ovakva vlast ne želi dati sredstva za uređenje vanjske fasade, što je davno obećala. Zato ne možete nti na internetu naći domoljubnu pjesmu Dobriše Cesarića, “Čemernu jletvu”, koju nam je citirala:
“Čemernu kletvu na dnu sebe krijem/ Nju kunu naši najbolji mrtvaci/ Ali njen glas je zatrpan i nijem/ I netko mora u svijet da je baci.”
Ta pjesma je na internetu izbrisana iz svih popisa poezije Dobriše Cesarića!
I zato bih vas sve zamolio, otiđite posjetiti ovaj dvorac, ovaj dijamant hrvatske povijesti. Ne, ulaz se ne plaća, gospođa Mirna če vas besplatno provesti pričajući ono što malo tko zna, ona je bard hrvatske povijesti, ona je ono što je Zagreb u svoj svojoj veličini, šteta je to sve ne čuti i ne vidjeti.
Otiđite da date podršku najcitiranijoj hrvatskoj znanstvenici, profesorici kja je predavala u Beču i Londonu, koja je obišla sve bečke arhive, da ovaj dvorac uredi, gospođi sa 53 godine radnog staža, sa 5.700 kn penzije, koja brine o hrvatskoj povijesti bolje nego sva ministarstva i svi ministri zajedno…
Vrijedi, vjerujte mi…
Kada sam izlazio iz dvorca, pogođen cijelom spoznajom, suze su mi krenule, koliko je jadna ova država, a koliko mi svi jadno šutimo gledajući kako nam je, gori od nas, uništavaju.
