Gjenero: Kako bi jadna Rusija mogla zabraniti Finskoj i Švedskoj da uđu u NATO? Ne treba se obazirati na prijetnje zlih patuljaka iz Kremlja
Autor
Mateja Papić
Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je Švedsku i Finsku da ozbiljno razmisle o pridruživanju Sjevernoatlantskom savezu, a prema pisanju stranih medija, dvije nordijske zemlje, koje su do sada bile vojno neutralne, spremne su već na ljeto priključiti se NATO-u.
12.04.2022. u 21:41
Iako do sada ništa nije moglo natjerati Finsku ili Švedsku da se pridruže Savezu, kako tijekom Hladnog rata od 1947. do 1989., tako i u desetljećima nakon toga, u ožujku se pokazalo da je ruska invazija na Ukrajinu povećala potporu javnosti u Finskoj i Švedskoj za pristupanje NATO-u. Kako navodi Daily Maily, prema provedenoj anketi u dvjema zemljama, ukupno 62 posto ispitanika u Finskoj podržalo je njihovu vladu u podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u, dok je u susjednoj Švedskoj anketa pokazala da je više onih koji su za članstvo nego onih koji su protiv.
Rusija prijeti vojnim i političkim posljedicama
Da je ovakav rasplet situacije vrlo moguć, dokazuju i prikrivene prijetnje koje Moskva šalje nakon što su se u medijskom prostoru prvi put pojavile spekulacije da bi dvije zemlje mogle u budućnosti pristupiti Savezu. Ruski su dužnosnici u više navrata poručili da se protive bilo kakvom potencijalnom širenju NATO-a, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će morati “rebalansirati situaciju” vlastitim mjerama u slučaju da Švedska i Finska uđu u NATO.
S obzirom na to da bi ulazak dviju zemalja u Savez, koji je prije svega vojna organizacija, možebitno imao vojne i političke posljedice, čime Rusija prijeti, za komentar na takav mogući potez dviju zemalja obratili smo se politologu i političkom analitičaru Davoru Gjeneru.
‘Rusija ne može osporiti pravo Finskoj i Švedskoj da uđu u NATO’
“Kako bi itko mogao ograničavati dvije suverene države u svojem slobodnom vođenju vanjske i sigurnosne politike? Apsolutno nikakav razlog ne postoji zbog kojeg bi legitimno na međunarodnoj sceni Rusija mogla osporavati pravo Finskoj i Švedskoj da samostalno vode svoju vanjsku i sigurnosnu politiku. To su države koje su članice Europske unije, one svoju vanjsku i sigurnosnu politiku mogu usklađivati s europskom politikom, ne postoje nikakvi međunarodni aranžmani koji bi nametali vojnu neutralnost tim državama”, ističe na samom početku razgovora.
“Druga je pozicija Austrije, koja ima međunarodno priznatu neutralnost i ona ne može tek tako izaći iz tog aranžmana. To je aranžman koji je dio austrijskog državnog ugovora, na posredan način i austrijska pozicija je drugačija, ali Švedska i Finska nemaju nikakvog razloga da, ako to žele, ne budu članice NATO saveza i ako NATO savez žele da one budu njegove članice”, dodaje.
‘Rusija je tigar od papira’
Na pitanje moraju li se Finska i Švedska bojati posljedica koje bi moguće pridruženje moglo imati, Gjenero govori:
“Kao što vidimo, Rusija je tigar od papira. Rusija je bila uvjerena da će u roku od tri dana izvjesiti svoje zastave na Majdanu (op.a. kijevski glavni trg) i postaviti vladu u Ukrajini, no Ukrajinci se 40 i nešto dana herojski brane i ta ruska mašinerija pokazala se potpuno nekompetentnom, raspalom.
To je jednako relevantna sila kao što je bila JNA krajem ’80-ih i početkom ’90-ih. Jedina je razlika što su ovi još manje uračunljivi nego što je bilo vodstvo JNA i što ovi imaju nuklearno naoružanje. Nuklearna prijetnja, naravno, postoji, ali ako bi se ona realizirala, onda je to kraj svijeta, dakle kraj i za tu i takvu jadnu i nikakvu Rusiju. Dakle, budući da u konvencionalnom smislu Rusija Europi ne može ništa, ne treba se obazirati na prijetnje zlih patuljaka koji divljaju po Kremlju.”
