25. lipnja – Dan neovisnosti Republike Hrvatske
- lipnja 1991. godine Hrvatski sabor donio je povijesnu Ustavnu odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Donesena je Ustavna odluka o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika jer daljnji suživot nije bio moguć zbog srbijanske imperijalističke politike. Ustavna odluka predstavlja ustavnopravni temelj samostalnosti i nezavisnosti hrvatske države.
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
I. Republika Hrvatska proglašava se suverenom i samostalnom državom.
II. Ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje.
III. Međunarodni ugovori koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ primjenjivat će se u Republici Hrvatskoj ako nisu u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom Republike Hrvatske, na temelju odredaba međunarodnoga prava o sukcesiji država u pogledu ugovora.
IV. Na području Republike Hrvatske važe samo zakoni koje je donio Sabor Republike Hrvatske, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage. Republika Hrvatska preuzima sva prava i obveze koja su Ustavom Republike Hrvatske i Ustavom SFRJ bila prenesena na tijela SFRJ. Postupak preuzimanja tih prava i obveza uredit će se ustavnim zakonom.
V. Državne granice Republike Hrvatske su međunarodno priznate državne granice dosadašnje SFRJ u dijelu u kojem se odnose na Republiku Hrvatsku, te granice izmedu Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Bosne i Hercegovine. Srbije i Crne Gore u okviru dosadašnje SFRJ.
VI. Prihvaćajući načela Pariške povelje. Republika Hrvatska jamči svima svojim državljanima nacionalna i sva druga temeljna prava i slobode čovjeka i građanina, demokratski poredak, vladavinu prava i sve ostale najviše vrednote svoga ustavnog i međunarodnog pravnog poretka.
VII. Ova ustavna odluka stupa na snagu kada ju proglasi Sabor Republike Hrvatske.
Zagreb, 25. lipnja 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Žarko Domljan, predsjednik Hrvatskoga sabora, nakon izglasavanja državne neovisnosti rekao je:
„Rođena je država Hrvatska!
Neka joj je dug i sretan život.“
U svom govoru predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman istaknuo je:
„Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhonaravnih razloga.“
„S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta.“
Donošenju Ustavne odluke o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske prethodio je Referendum o hrvatskoj samostalnosti koji je održan 19. svibnja 1991. godine. Na Referendum o hrvatskoj samostalnosti odazvalo se 83,5 posto biračkog tijela. Od toga broja čak 93,2 posto zaokružilo je listić DA za hrvatsku suverenost.
Građani su donijeli sljedeće odluke:
“1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. (“za” 93,24% glasača)
- Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ (“za” 92,18% glasača).
Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske koja nema pravne učinke kao Odluka o samostalnosti i suverenosti. Treba spomenuti da su reformirani komunisti (SDP) pod vodstvom Ivice Račana bili protiv izglasavanja Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Oni su bili za novo udruživanje, za novu Jugoslaviju, ali je njihov amandman odbijen. Dio SDP-ovaca je demonstrativno napustio Sabor, a od 49 preostalih SDP-ovaca njih 48 je glasovalo protiv Odluke. Za Odluku o neovisnosti glasovao je samo jedan zastupnik reformiranih komunista (SDP-a), a to je bio Marko Vlašić Čiča iz Čare na Korčuli!
Međunarodna zajednica htjela je očuvati državu Jugoslaviju pa je na Brijunima donesena Brijunska deklaracija (8. srpnja 1991.) kojom je odgođena primjena Ustavne odluke na rok od tri mjeseca (do 8. listopada 1991.). Tijekom tri mjeseca izvršena je brutalna agresija na Republiku Hrvatsku koju međunarodna zajednica nije htjela zaustaviti, a mogla je. Takozvana JNA i srbijanske postrojbe (pobunjeni Srbi, paravojne srpske postrojbe, milicijske postrojbe Srbije) izvršile su etničko čišćenje, počinile mnogobrojne zločine, prognale desetke tisuća ljudi, a njihove domove opljačkali i razorili. Pored toga izvršena je blokada prometnica, uništena je infrastruktura te mnogi industrijski i energetski objekti.
Nakon tri mjeseca odgode Hrvatski sabor je na zasjedanju 8. listopada 1991. godine donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Od 1990. godine do 2001. godine 30. svibnja slavio se kao Dan državnosti. Nakon parlamentarnih izbora reformirani komunisti došli su na vlast pa su mijenjali blagdane i spomendane u RH. Komunistička vlast, koja je bila protiv samostalnosti i neovisnosti RH, je 2001. godine napravila izmjene po pitanju blagdana i spomendana. Tako je 30 svibnja postao Dan Hrvatskoga sabora, 25. lipnja Dan državnosti, a 8. listopada proglašen je spomendanom Dan neovisnosti.
Zakonskim izmjenama iz 2019. godine propisano je:
- 15. siječnja je spomendan, Dan međunarodnog priznanja Hrvatske
- 30. svibnja je blagdan, Dan državnosti, obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
- 25. lipnja je spomendan, Dan neovisnosti (donošenje povijesne odluke Hrvatskog sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika),
- 5. kolovoza je blagdan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
- 8. listopada je spomendan, Dan Hrvatskog sabora
- 18. studenoga je blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Ustavna odluka o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, donesena 25. lipnja 1991., predstavlja ustavnopravni temelj samostalnosti i nezavisnosti hrvatske države. Neokomunistička vlast Hrvatske nije prepoznala ili nije htjela dati važnost donošenju Ustavne odluke o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske pa je umjesto blagdana (praznika) proglasila samo spomendan.
Sretan vam Dan neovisnosti Republike Hrvatske!
Dr. Marko Jukić
