SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Hrvatski kraljevski grad Knin
Knin se kao grad spominje 7. godine prije Krista. U pisanim izvorima prvi put se slavenska inačica ilirskog imena Ninia javlja u domaćim izvorima u ispravi kralja Krešimira I. iz 950. godine kao Tignino.
Prije kralja Zvonimira Knin je bio privremena prijestolnica hrvatskih vladara o čemu svjedoče arheološki nalazi pronađeni u Kninu i bližoj okolici. Tako su se u ruševinama crkava koje su podizali hrvatski vladari pronašli natpisi knezova Trpimira i Mutimira, te hrvatskih kraljeva Svetoslava i Držislava. Na kninskom Kapitulu je urezan i prvi etnički i državno-politički pojam Hrvatske – “Dvx Chroatorvm”.
Godine 1040. za vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira osniva se u Kninu biskupija, a biskup nosi naziv “hrvatski biskup” (eppiscopus chroatensis) sa sjedištem, kako bilježi splitski kroničar Toma arhiđakon (13. st.), u polju u crkvi Sv. Marije, blizu kninskog kaštela.
Knin svoj najveći procvat doživljava za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira (1074. – 1088.). Nakon krunjenja za hrvatskog kralja u crkvi sv. Petra u Solinu 4. listopada 1075. godine, Zvonimir svoju prijestolnicu prenosi u Knin.
Veliku ulogu Knin ima i u novijoj hrvatskoj povijesti.
Knin leži na sedam rijeka, a okružen je sa sedam planina. Na području Knina izvire Krka ispod slapa druge rijeke – Krčića.
Znemenitosti Knina jesu: Kninska tvrđava, Brdo Spas, Biskupija, Kapitul, Crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, Crkva Pokrova Presvete Bogorodice, crkva sv. Ante, crkva sv. Jakova, crkva sv. Barbare
