Mladi i alkohol
Iako nije previše uobičajeno, priču o alkoholu započet ćemo objašnjenjem o pojmu alkohola kao o najstarijem i najraširenijem sredstvu ovisnosti, tj. legalnoj, kućnoj ili narodnoj drogi. Naime, droga je svako sredstvo u krutom, tekućem ili plinovitom stanju koje unošenjem u organizam dovodi do tjelesnih ili duševnih promjena.
Psihoaktivne droge su one koje djeluju na mozak i mogu mijenjati mišljenje, osjećaje i ponašanje onoga koji ih uzme.
Pijenjem alkohola mijenja se raspoloženje, osjećanje i ponašanje čovjeka, dakle, alkohol svakako djeluje kao opojno sredstvo i njegovo korištenje može imati ozbiljne posljedice po fizičko i psihičko zdravlje osobe koja pije.
Alkohol je prvo sredstvo ovisnosti koje mladi probaju i s kojim se najčešće prvi put susretnu u obiteljskom domu gdje im alkohol nerijetko bude i ponuđen nagovorom roditelja ili druge rodbine. Vrlo su alarmantni statistički podaci koji govore o sve ranijem početku pijenja i prvih opijanja kod mladih. Prema ESPADOVOM istraživanju od 2003. god: Hrvatska je među 12 zemalja u kojima mladi piju više nego prije 4 godine, nalazimo se na 8. mjestu između 35 zemalja. Značajan je porast prekomjernog pijenja kod djevojaka. (Sličan porast zabilježen je još u Bugarskoj, Latviji, Rusiji i Italiji.) Djevojčice piju 10 puta češće nego prije 8 godina, a dječaci dva puta više.
Kontinuirani porast konzumiranja alkohola među mladima:
Adolescencija je vrijeme burnih psihičkih i fizičkih promjena u mladom čovjeku koji se ponaša kao dijete, a traži da ga se tretira kao odrasloga, pri čemu dominira jaka nestabilnost.
Osobitosti konzumiranja alkohola kod mladih:
- kombiniranje više vrsta alkoholnih pića ili pijenje s drugim psihoaktivnim supstancama
- pijenje u posebnim emocionalnim stanjima (radost, tuga, bolest)
- brzo ispijanje alkoholnih pića u “rundama” ili čak takmičenje u tome:
- da se pije na prazan želudac
- da se pićem utoli žeđ
- da se pije više dana bez pauze
- da se ne obazire na moguće posljedice
- da se pije radi postizanja nekog efekta, npr. smanjenja treme
U Hrvatskoj je zabilježeno oko 250 000 alkoholičara te posredno dolazimo do podatka da zbog posljedica prekomjernog pijenja trpi više od 1 milijun ljudi. Procjenjuje se da je 7,5 % odraslih osoba ovisno o alkoholu, tj. oko 4 % žena i 10 % muškaraca.
Prema podacima HZJZ u 2004. godini bolnički je liječeno 8.637 osoba zbog problema s alkoholom s prosječnim trajanjem hospitalizacije 22.5 dana. To naravno ni blizu nije sve jer se alkoholičari liječe i zbog drugih bolesti koje nastaju kao posljedica alkoholizma (ciroza jetre, pankreatitis, itd.) i zapravo svaki četvrti bolnički krevet zauzima osoba koja se liječi zbog neke alkoholom uzrokovane bolesti. Alkoholizam je uzrok raspada oko trećine brakova.
Očekivano trajanje života alkoholičara je od 10 do 12 godina kraće. Stopa smrtnosti alkoholičara je 2.5 puta veća od prosjeka.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije alkoholičar je: “…osoba koja duže i prekomjerno pije alkoholna pića, kod koje se razvila ovisnost o alkoholu i koja pokazuje najčešće poremećaje ponašanja te dolazi do oštećenja duševnog i tjelesnog zdravlja i gospodarskog stanja.U pojam alkoholičara uključuje se već i onaj tko pokazuje početke poremećaja u tom smislu.”
Štetni učinci alkohola
Nakon resorpcije u želucu alkohol vrlo brzo putem krvi dolazi do svih stanica ljudskog tijela i na njih štetno djeluje. Prekomjerno pijenje uzrokovat će brojna organska oštećenja i duševne poremećaje.
Oštećenje živčanog sustava
- Odumiranje moždanih stanica u kori mozga te posljedično moralno, umno propadanje, promjena osobnosti, nekritičnost, zaboravljivost;
- oštećenje malog mozga: smetnje ravnoteže i drhtanje prstiju
- oštećenje perifernih živaca (polineuropatija): nesiguran hod, grčevi u potkoljenicama, gubitak osjeta, paraliza
- oštećenje vidnog živca, slabovidnost i gubitak središnjeg vida
Oštećenja probavnog sustava
- Usna šupljina: češće se javlja karijes i paradontoza (propadanje zubnog mesa), a kod alkoholičara je primijećena i veća učestalost karcinoma jezika, grla i grkljana.
- Jednjak: česte upale sluznice, slabost donjeg sfinktera i refleksni
- ezofagitis, a 5 puta se češće javlja karcinom jednjaka nego u osoba koje ne piju.
- Želudac i crijeva: najčešće se javlja gastritis i oštećenje sluznice želuca i crijeva pa su uobičajena jutarnja povraćanja i mučnine kod alkoholičara.
- Ciroza jetre: najpoznatija i vrlo česta komplikacija alkoholne bolesti jetre, često letalnog ishoda, naročito kod mlađih žena Kod alkoholičara je i učestalije javljanje karcinoma jetre.
- Alkoholni pankreatitis: opasna upalna bolest gušterače, česta komplikacija alkoholizma
Oštećenje srčano-žilnog sustava
Alkohol izravno oštećuje srčano-žilni sustav, a zbog nedostatka vitamina B 1 javlja se alkoholna kardiomiopatija (oštećenje srčanog mišića). Alkoholičari češće boluju od bolesti visokog krvnog tlaka (hipertenzije).
Oštećenje kože
Kod dugotrajnog uzimanja alkohola javlja se plavkasta boja lica zbog proširenja malih vena lica, naročito na nosu i obrazima, a posebno je to izraženo na hladnoći (facies aethylica).
Pelagra (bolest kože izazvana nedostatkom vitamina grupe B, nikotinske kiseline i nikotinamida) češće se javlja kod alkoholičara.
Tuberkuloza se često javlja kao komplikacija alkoholizma.
Oštećenje reproduktivnog sustava i poremećaj seksualnih funkcija:
Alkohol pojačava spolni nagon, ali smanjuje spolnu moć (snižava sposobnost erekcije). Dugotrajna upotreba dovodi do nepovratnog propadanja tkiva testisa i smanjenja fertilne sposobnosti muškarca.
Kod žena često je uzrok promiskuitetnom ponašanju, a u trudnoći često uzrokuje spontane pobačaje.
Trudnice koje prekomjerno konzumiraju alkohol često rađaju djecu s oštećenjima (alkoholni fetalni sindrom) koji uključuje i mentalnu retardaciju djeteta.
Duševni poremećaji
Pretjerano konzumiranje alkohola dovodi do trajnih poremećenih međusobnih odnosa u obitelji, na poslu i komunikaciji s prijateljima. Česte su neobjašnjive promjene raspoloženja, nervozno i grubo reagiranje. Kod alkoholičara se često javlja i depresija koju on ne prepoznaje pa simptome lošeg raspoloženja, tuge i bezvoljnosti „liječi“ alkoholom, što još više pogoršava depresiju.
Bolesno pijano stanje ozbiljan je duševni poremećaj suženja svijesti, nemira i agresivnosti.
Delirium tremens je najčešća alkoholna psihoza, a u akutnom stanju javljaju se psihomotorni nemir, strah, potpuna dezorijentacija u vremenu i prostoru, te karakteristične halucinacije sitnih životinjica ili insekata („bijeli miševi“). U 10 % slučajeva je smrtonosan.
Korsakovljeva psihoza obilježena je najprije djelomičnim, a poslije potpunim gubitkom pamćenja, te bježanjem u izmišljenu stvarnost.
Psihoza ljubomore češća je kod muškaraca, a povezana je s vrlo čestom impotencijom kod kroničnih alkoholičara.
Faze alkoholizma
1. Faza društvene potrošnje
Organizam se privikava na alkohol. Učestalom konzumacijom sve se više povećava količina alkohola potrebna da bi se osjetio isti učinak.
2. Faza alkoholizma
Obilježena je prestankom rasta podnošljivosti, to je tzv. faza baždara, a karakterizirana je stalnom potrebom za pijenjem kako bi se izbjegla apstinencijska kriza.
3. Faza nepovratnih oštećenja
Obilježena je padom tolerancije, tj. podnošljivosti alkohola.
Alkoholičaru je na kraju dovoljna jedna čaša da se potpuno opije. Ova faza karakterizirana je brojnim tjelesnim, duševnim i socijalnim simptomima propadanja alkoholičara.
p.s. Hrvatska danas prema nekim podacima zauzima treće mjesto po konzumaciji alkohola u Europi. Droga i alkohol sve više postaju dio odrastanja. Nema dana da ne čujemo loše vijesti o zločinima i nasilju koji se događaju pod utjecajem droga i alkohola. Što možemo učiniti kao društvo da suzbijemo ovisnost? Roditelji, da li znate s kim se i kako druže vaša djeca?
Autorica: Diana Uvodić-Đurić, dr.med., specijalist školske medicine