Svetac dana: Sveti Marko Križevčanin
- rujna Crkva u Hrvata slavi spomendan sv. Marka Križevčanina, svećenika i mučenika vjere iz 17. st., koji je kao žrtva tridesetogodišnjeg rata između katolika i protestanata, zajedno s još dvojicom svećenika, podnio mučeničku smrt u Košicama, odlučno braneći vlastitim životom svoju katoličku vjeru.
Marko Stjepan Krizin rođen je u Križevcima 1588. god., filozofiju je studirao u isusovačkom kolegiju u Grazu, a potom je kao svećenički kandidat nastavio studij teologije u Rimu. Po završetku studija vratio se u Križevačku biskupiju, ali ga je ubrzo ostrogonski primas Petar Pázmány pozvao u svoju biskupiju, gdje je kao profesor i ravnatelj djelovao u sjemeništu slovačkog grada Trnave. Također ga je imenovao i ostrogonskim kanonikom, a kasnije i upraviteljem benediktinske opatije nedaleko mjesta Košice, koja je bila u vlasništvu ostrogonskog kaptola.
Kalvini su posebno bili snažni u Košicama, gdje su imali svoju utvrdu, a malobrojni katolici su ondje bili izvrgnuti različitim oblicima torture. Kao potpora i duhovna pomoć katoličkim vjernicima, poslani su ondje dvojica isusovaca: Mađar István Pongrácz i Poljak Melchior Grodziecki, za mađarske i slovačke vjernike, a uskoro je ondje upućen i naš Marko Križevčanin, koji je do tada djelovao kao upravitelj u obližnjoj benediktinskoj opatiji.
Međutim, 13. srpnja 1619. god. izbio je požar, za kojega su kalvini lažno optužili katolike, što je dovelo do usijanja mržnje, a kada je György Rákóczi, zapovjednik kalvinske vojske, ušao s vojskom u Košice 3. rujna 1619., dao je odmah uhititi trojicu katoličkih svećenika.
Prisiljavali su ih da se odreknu pape i Katoličke Crkve, a Marku Križevčaninu, kao kanoniku i u tom smislu uglednijem među njima, nudili su i crkveno imanje, ali naravno pod uvjetom da prijeđe na kalvinizam. Kako oni nipošto nisu htjeli udovoljiti kalvinističkim zahtjevima, ovi su ih stavljali na različite okrutne muke i na kraju ubili. Marka su na kraju mučili tako što su ga palili bakljom, a potom mu odrubili glavu 7. rujna 1619. god. Istog je dana ubijen Melchior Grodziecki, dok je na sličan okrutan način ovozemaljski život završio treći svećenik – István Pongrácz.
Kalvinistički knez Bethlen, koji je upravljao onim područjem, nije dozvolio da se tijela dostojno sahrane, ali je ipak popustio i nakon šest mjeseci, posredstvom grofice Katarine Pálffy, to učinio. Nešto poslije, odnosno 1635. godine, njihovi su posmrtni ostaci preneseni u uršulinsku crkvu u Trnavi, gdje se i danas nalaze.
Papa Pio X. proglasio je Melchiora Grodzieckia, Istvána Pongrácza i Marka Križevčanina blaženima 15. siječnja 1905. god., a papa Ivan Pavao II. ih je 2. srpnja 1995. god. u Košicama proglasio svetima.
Izvor: portal VJERA I DJELA – Portal katoličkih teologa; Kategorija: stopama svetaca
Foto: Bitno.net
