TwitterFacebookPinterestGoogle+

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Otok Mljet

Mljet je prvi jadranski nacionalni park koji svojom ljepotom ostavlja trajni poziv putniku za ponovni povratak na mjesto koje se trajno i iznova doživljava kao otkriće.

Ovaj najzeleniji mediteranski otok Iliri su naselili prije više od četiri tisuće godina.

S morske pučine, jedva vidljivim tjesnacem, more oštro zasijeca u kopno. To je Solinski kanal kojim more prodire u tijelo otoka, otvara ga i stvara Veliko jezero. More putuje dalje, još užim kanalom te stvara i Malo jezero. Tako su nastala „jezera“ na južnodalmatinskom otoku Mljetu, osmom po veličini u Hrvatskoj.

More, jezera, krške jame i špilje – sve to prisutno je na Mljetu. Svaki djelić otoka, koji je i najstariji morski park Mediterana, vrelo je života. Nacionalnim je parkom kopneni dio zaštićen 1960. godine zajedno sa Solinskim kanalom te Velikim i Malim jezerom, a okolni je akvatorij dodan 1997. godine. Iznimnost prirode Mljeta iziskivala je proglašenje Nacionalnog parka.

 Dugi je niz vrijednih razloga: očuvane šume hrasta crnike i alepskog bora, kulturno-povijesna baština koja seže od ilirskih vremena, Rimskog Carstva i Dubrovačke Republike, slana „jezera“, jedinstveni biljni i životinjski svijet, razvedene obale, klifovi, hridine i otočići.

U središtu Velikog jezera turistička je nezaobilazna točka, živopisni otočić Sv. Marije s crkvom i  benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća.

 

U Parku su i vrijedni ostaci rimske palače. Sagrađena je u 5. stoljeću poslije Krista na ostacima tri stoljeća ranije podignutog naselja i to za potrebe rimskog velikodostojnika na carskom posjedu. Obuhvaćao je cijeli Mljet sve do 12. stoljeća. Složeni arhitektonski objekt ima središnju monumentalnu palaču smještenu na obali. U neposrednoj blizini su terme, takozvani „Sjeverni kompleks“, gospodarske zgrade zvane Lazarei, dva sakralna kompleksa – Istočna i Zapadna bazilika, utvrda (Kaštio) i pristanište za brodove.

 

Komentari