Dan neovisnosti Republike Hrvatske, 8. listopad 1991. godine
Hrvatski sabor raskinuo je sve državnopravne veze sa SFRJ 8. listopada 1991. godine.
Slika 1. Proglašenje Odluke o razdruživanju 8. listopada 1991.
Danas 8. listopada obilježavamo kao Dan Hrvatskoga sabora u znak sjećanja na dan kada su 1991. godine raskinute sve sveze s bivšom državom. Sabor Republike Hrvatske je 8. listopada 1991. godine donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.
Jednoglasno je donesena odluka koja glasi:
- Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ,
- Republika Hrvatska odriče legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije – SFRJ,
- Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ,
- Republika Hrvatska priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, na temelju načela uzajamnosti i spremna je s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu uspostaviti, održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose,
- Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina, zajamčenih izričito Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda, Završnim aktom Helsinške konferencije, dokumentima KESS-a i Pariškom poveljom u sklopu europskih integracijskih tijekova, pripravna je ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama,
- Republika Hrvatska nastavit će postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bivše SFRJ i u odnosu na bivšu federaciju,
- Ova odluka stupa na snagu u trenutku njezina donošenja, 8. listopada 1991.
Iz zasebnih zaključaka:
“Na Republiku Hrvatsku izvršena je oružana agresija od strane Republike Srbije i tzv. JNA. Republika Hrvatska prisiljena je braniti se svim raspoloživim sredstvima. Tzv. JNA se proglašava agresorskom, okupatorskom vojskom i mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, koji je privremeno zaposjela. Pozvane su i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.”
Na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine hrvatski narod je donio slijedeće odluke:
- Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. (“za” 93,24% glasača)
- Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ (“za” 92,18% glasača).
Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da “ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje”. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Žarko Domljan je nakon izglasavanja državne nezavisnosti rekao: „Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život.“
Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman je tada kazao i ovo:
“Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhunaravnih razloga.”
“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta.”
Protiv izglasavanja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti bili su reformirani komunisti (SDP) pod vodstvom Ivice Račana.
Dana 25. lipnja 1991. godine je i Skupština Slovenije proglasila samostalnost jer dogovor o savezu država, konfederaciji sa Srbijom i Crnom Gorom nije bio moguć.
Međunarodna zajednica htjela je očuvati Jugoslaviju kao jedinstvenu državu pa je uvela tromjesečnu odgodu odluke Hrvatskoga sabora i Skupštine Slovenije. Na zahtjev Europske zajednice (Brijunska deklaracija od 7. srpnja 1991. g.) uveden je tromjesečni moratorij na odluka Hrvatskoga sabora. Međunarodna zajednica je 25. rujna 1991. godine uvela embargo na prodaju oružja jugoslavenskim republikama pa je time ugrozila egzistenciju Republike Hrvatske koja je bila napadnuta.
Tijekom tromjesečnog moratorija Srbija i Crna Gora su pomoću JNA i paravojnih postrojbi izvršile agresiju na Hrvatsku te počinili niz zločina u Hrvatskoj. Na dan (7. listopada 1991.) isteka tromjesečnog moratorij JNA je raketirala Banske dvore i pokušala ubiti predsjednika RH, doktora Franju Tuđmana. Zbog tog međudržavnog terorističkog čina povijesna sjednica Hrvatskoga sabora održana je 8. listopada 1991. u podrumu INA-e zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
Nakon 8. listopada 1991. godine bilo je jasno da očuvanje Jugoslavije kao jedinstvene države više nije moguće. Dan 8. listopada obilježavao se kao Dan neovisnosti jer je tog dana donesena Odluka o neovisnosti.
Komunističko-liberalne vlade Ivice Račana (2000. – 2003.) mijenjala je dane državnih blagdana i stvorila zbrku po pitanju blagdana i spomendana. Zakonskim izmjenama 2019. godine odlučeno je da od 1. siječnja 2020. stupa novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Novim zakonom propisano je:
- 30. svibnja – Dan državnosti (blagdan), formiranje prvog saziva sabora nakon demokratskih višestranačkih izbora
- 25. lipnja – Dan neovisnosti (spomendan), donošenje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
- 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora (spomendan), donošenje Odluke o neovisnosti, raskidu svih sveza s bivšom državom.
Dakle, 8. listopada se više ne obilježava kao državni blagdan – Dan neovisnosti, nego kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.
Treba istaći važnost 8. listopada 1991. godine jer je toga dana Hrvatski sabor donio povijesnu odluko o raskidu svih sveza s bivšom državom.
btr
Slika 2. Spomen ploča pored INA-e zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu
„U OVOJ ZGRADI HRVATSKI SABOR DONIO JE 8. LISTOPADA 1991. POVIJESNU ODLUKU O RASKIDU DRŽAVNO-PRAVNIH SVEZA S BIVŠOM DRŽAVOM“
Slika 3. Šuplja crkva u Solinu, mjesto krunidbe hrvatskog kralja Zvonimira
Hrvatska povijest spominje još dva važna događaja koja su se dogodila 8. listopada:
- Dana 8. listopada 1075. u Solinu je okrunjen hrvatski kralj Zvonimir (krunom koju mu je poslao papa Grgur VII., što je bila potvrda priznanja Kraljevine Hrvatske kao međunarodnog subjekta),
- listopada 1871. Eugen Kvaternik pokrenuo je Rakovačku bunu, jedan u nizu neuspjelih pokušaja ostvarenja hrvatske neovisnosti.
Dr. Marko Jukić
