SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Solin
Solin je prvotno postojao pod imenom Salona i bio je grčka kolonija osnovana u 3. st. pr. Kr., a zatim i rimska. Prvi solinski biskup, bio je sv. Dujam. Solin je mjesto prvih pokrštavanja Hrvata. U bazilici Sv. Petra i Mojsija je okrunjen hrvatski kralj Zvonimir, a kraljica Jelena Slavna podigla je dvije crkve, od kojih jedna još uvijek postoji iako je nekoliko puta uništena, ali svaki put obnovljena, te je najstarije marijansko svetište u Hrvata, te mjesto posjeta pape Ivana Pavla II. 4. listopada 1998.
Crkva svetog Stjepana od Otoka, starohrvatska crkva iz 10. stoljeća koju je dala podići hrvatska kraljica Jelena Slavna na Gospinu otoku u Solinu. Sagrađena je gotovo paralelno s crkvom Blažene Djevice Marije oko 976. godine, prema zapisu koji je pronađen u predvorju crkve.. Predvorje crkve služilo je kao mauzolej u kojem su se nalazili grobovi hrvatskih kraljeva, dok je susjedna crkva Blažene Djevice Marije, jedna od najvećih u Hrvatskoj, služila kao krunidbena bazilika kraljeva iz dinastije Trpimirović.
Na Gospinom otoku u Solinu, uz rijeku Jadro, hrvatska je kraljica Jelena Slavna u 10. stoljeću dala podići dvije crkve, Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepana, od kojih je prva služila kao krunidbena bazilika, a druga kao počivalište kraljeva iz dinastije Trpimirovića. One spadaju u red tzv. dvojnih crkava (basilica geminatae) koje su u hrvatskim krajevima obično gradili benediktinci.
Poslije odlaska Turaka na temeljima sv. Stjepana sagrađena je nova crkva Gospe od Otoka.
Prva istraživanja na lokalitetu vodio je arheolog don Frane Bulić (1846. – 1934.) koji je 1898. godine otkrio temelje stare srednjovjekovne crkve blizu tadašnje crkve sv. Marije na Gospinom otoku u Solinu. Njegov suradnik danski arheolog Ejnar Dyggve (1887. – 1961.) proveo je novo istraživanje 1930. godine kada je, djelomično ispod temelja tadašnje župne crkve, pronašao ostatke još jedne manje, za koju je pretpostavio da bi trebala biti crkva sv. Marije koja je bila u funkciji kongregacijske crkve, dok je većoj, koju je otkrio Bulić, titular trebao biti sv. Stjepan i ta je bila u funkciji mauzoleja hrvatskih vladara. Navod srednjovjekovnog kroničara Tome Arhiđakona o crkvi sv. Stjepana kao mjestu gdje su se pokapali hrvatski kraljevi, potvrdio je don Frane Bulić pronalaskom dijela sarkofaga s natpisom kraljice Jelene.
Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija, u narodu poznata kao Šuplja crkva, izgrađena je pored tzv. Crkve na Gradini (6. st.) u Solinu, istočno od antičke Salone.
U ovoj crkvi je legat pape Grgura VII. Okrunio hrvatskog kralja Zvonimira 1076. godine.
Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio posvećen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posvećen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio posvećen. Crkva je danas u ruševnom stanju i djelomično potopljena zbog skretanje toka rijeke Jadro. Uz ovu crkvu bio je i benediktinski samostan, vezan za vladarsku kuću. Šuplja crkva je zaštićeno kulturno dobro.
