Od 2015. godine Hrvatska udruga Benedikt je u više navrata javno progovarala i nudila rješenja za uređenje žnjanskog platoa. Godine 2016. organizirali smo više javnih stručnih skupova na tu temu i upućivali prijedloge tadašnjoj gradskoj vlasti, ali nažalost nije bilo puno sluha za konkretne prijedloge i brza rješenja kako bi taj plato izgledao urednije, civiliziranije i pristupačnije svim našim građanima i gostima. Tek je gradonačelnik Andro Krstulović Opara po dolasku na vlast učinio određene stvari kako bi se donekle uredio žnjanski plato i kako bi odnosi u tom prostoru bili jasni i bez divljanja na istom te zloporabe javnog dobra. S odmakom od 7-8 godina možemo zaključiti kako se nije učinilo puno toga kako bi prostor žnjanskog platoa bio uređeniji, uporabljiviji i svrsishodniji tako da očekujemo od trenutne gradske vlasti da ispuni ona obećanja na tu temu koju je u više navrata ponavljala u predizbornim kampanjama.

U nastavku donosimo konkretne prijedloge za uređenje žnjanskog platoa koje smo uputili tadašnjoj gradskoj vlasti u rujnu 2016. godine.

Kako mi iz Hrvatske udruge Benedikt kontinuirano upozoravamo na probleme Žnjana, moramo i ovom prigodom naglasiti kako nije problem samo u lošem korištenju prostora nego i u potpunoj nebrizi i izostanku bilo kakvog održavanja na istočnom, napuštenom i zapuštenom dijelu Žnjana, sve do Duilova, a radi se o sedam hektara ili sedamdesetak tisuća metara kvadratnih na zaista ekskluzivnoj lokaciji. Samo kod nas je moguće da toliki prostor, u samom gradu uz čisto more, stoji prepušten zmijama i guštericama.

Vratimo se malo unatrag.

Negdje polovicom 2015. godine na našem portalu hu-benedikt.hr objavljen je članak “Dok u Splitu sanjamo velike investicije, pokrenimo one male, ali jednako važne” u kojemu, između ostalog, ističemo:

Žnjanski plato čeka urbanističko rješenje. Nije li neuređeni obrasli dio žnjanskog platoa mogao biti barem pokošen, a na dijelu njega uređeno privremeno parkiralište umjesto parkiranja u prašini do plaže, ostatak je mogao biti zatravnjen uz sadnju drvoreda. Neka to bude i privremeno rješenje.

Objekti uz plažu (kafići, zalogajnice…) su bez ikakvog reda, do njih se dolazi opet kroz prašinu, mogli su biti povezani barem privremenom šetnicom s betonskim opločnicima (jeftino rješenje koje bi mogli financirali vlasnici istih).

Šetalište pape Ivana Pavla Drugog je puno šetača, kupača, rolanja, biciklista i drugih rekreativaca, ali i puno prašine. Prošetajte ujutro i uvečer pa ćete vidjeti razliku. Ujutro ćete disati punim plućima (prašina se slegla), navečer ćete teško disati.

Kod istočne rampe, gdje imamo najviše kafića i dječjih igrališta, kanalizacija iz sabirne jame poviše šetnice izbija na popločani parking do ceste (užasan smrad već godinama). Ako mislite da nadležne službe za to ne znaju, griješite. Napravljen je maleni polukružni zemljani nasip da bi se spriječilo otjecanje fekalija preko ceste. Tu one čekaju da ih upije čvrsto tlo, sladoled se prodaje preko puta.

Odmah iza te iste rampe često, ujutro oko sedam sati, u kanalizacijsku šahtu na cesti cisterne prazne sadržaj iz sabirnih jama (opet fekalije) koji dovoze sa području Splita. Treba li ponoviti – tri kafića s dječjim igralištem su tu odmah blizu te šahte.

Pišemo priopćenja na koja se nitko ne osvrće. Krajem 2015. godine, u članku “Žnjan: Elitna lokacija ili gradska sramota?!” sve to ponavljamo i uzaludno zahtijevamo da se barem:

 riješi izlijevanje sabirne jame spajanjem na uličnu kanalizaciju,
 redovito pere Šetalište pape Ivana Pavla Drugog,
 isplanira i zatravni deponije od iskopa,
 dovedu u sklad plažni ugostiteljski objekti, te povežu barem privremenim trotoarima te pristupima od šetališta,
 zasadi drvored uz cestu Zenta – Duilovo, koji može biti i privremenog karaktera,
 uredi staza za bicikliste, uz samo šetalište,
 uredi prostor za rolanje, da se djeca ne provlače između šetača i biciklista,

Pišemo zatim dopis gradonačelniku, tražimo sastanak, ali za nas nema vremena. Konačno, na inicijativu naše udruge, 19. siječnja 2016. godine održan je sastanak s predstavnicima Grada Splita, ali bez gradonačelnika. Sastanak nije rezultirao nikakvim pozitivnim pomakom, osim već započetog rješavanja sanacije kanalizacijskog priključka stambene zgrade koji je prouzročio izlijevanje fekalija na šetnicu. A vrijeme je na Žnjanu stalo prije osamnaest godina. Ustvari, kao da se vrti unatrag.

Problem Žnjana uključujemo i u program našeg tradicionalnog VIDIK festa za 2016. godinu. Okrugli stol na tu temu održan je uz učešće predstavnika Županije, kotara Žnjan i naše udruge, dok je g. Zaninović nastupio u svoje ime jer je Grad, u zadnji čas, odustao od službenog učešća na tribini iako je isto najavio. Splitski studenti arhitekture su predstavili svoje radove na temu uređenja Žnjana koje su radili pod vodstvom svojih mentora profesora Šverka, Njirića i Kezića. Prezentacija sadašnjeg stanja je neugodno iznenadila sve posjetitelje tribine.

Gradonačelniku Splita dostavljamo zaključke s okruglog stola i zahtijevamo bez odlaganja (odmah, prije turističke sezone):

 da se istočni dio žnjanskog platoa, kako do mora, tako i pokos poviše ceste, redovito održava košnjom i uklanjanjem samonikle šikare;
 da se postojeći zemljani putovi također održavaju redovitim izravnanjem tucanikom ili jalovinom, kako se ne bi stvarale lokve vode i blato;
 da se, na potezu od plaže za invalide do Duilova, uz nogostup postave koševi za otpatke i klupe za sjedenje (sada nema niti jednog koša niti klupe);
 urediti prilaze objektima (kafići) na plaži;
 dovršiti započetu sanaciju na kanalizaciji (zbog puknuća kanalizacijskog priključka stambene zgrade fekalije na cesti već sedam godina);
 u godišnji program održavanja uključiti održavanje kompletnog prostora žnjanskog platoa (ne samo uski pojas plaže);
 dovesti u red i sklad objekte koji se koriste (pristupi, vlasnici – urediti pročelja);
 ukloniti deponirane materijale i barem djelomice poravnati istočni dio žnjanskog platoa.

Krajem lipnja ove godine oglašavamo se priopćenjem “Kako to da nije moguće niti minimalno održavanje žnjanskih površina, ali gradnja ugostiteljskih objekata na istom prostoru ide bez zapreka?” a u srpnju ove godine priopćenjem “Neka zaključe građani: Koliko je splitska gradska vlast učinkovita i kako upravlja gradskom imovinom”.

Mi, u Hrvatskoj udruzi Benedikt, smo zaista vjerovali kako ćemo pokrenuti Grad, da će političari barem naći svoj interes jer se malim ulaganjima moglo puno učiniti. Očekivali smo kako će našu akciju zdušno podržati gospođa Puljak koja je svoju aktivnost započela upravo na Žnjanu. Očekivali smo iskazano zanimanje Društva arhitekata puno ranije.

Svi koji se sada javljaju, čine to kao da do sada nije bilo nikakvih akcija glede Žnjana, a prije se nisu oglašavali na naše pozive. Malo nas to smeta, ali ne puno – samo neka se nešto konačno pokrene.

Ipak, ponovno naglašavamo:

 Za Žnjan nemamo Urbanistički plan uređenja – pokrenite njegovu izradu;
 Ne zaboravite sedam hektara napuštenih površina koje samo treba staviti u program održavanja Parkova i nasada – održavati treba i površine koje nisu privedene konačnoj namjeni;
 Postavite konačno barem petnaestak klupa i toliko koševa za otpatke na potezu do Duilova;
 Na tom potezu ne treba izdavati nikakve koncesije da se ne dogodi isto što imamo na zapadnom dijelu, ali, kako život ne može stati, možda samo poneki kiosk i to uz samu šetnicu.
 Ne zavaravajmo se, neće se sada srušiti svi postojeći objekti – stoga napravimo malo reda, malo nogostupa, koševa za otpatke, kontrola sabirnih jama i sl.

Za Hrvatsku udrugu Benedikt
dr. Vide Popović, predsjednik

U Splitu 28.09.2016.

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save