Putin objavio hladni rat: Rusija vraća vojne baze na Kubu i u Vijetnam
Rusija vraća svoje baze iz sovjetskog vremena. Zapovjednik ruske mornarice, viceadmiral Viktor Čirkov rekao je za agenciju RIA Novosti da Rusija trenutačno pregovara s Kubom, Vijetnamom i Sejšelskim otocima u Indijskom oceanu o novim bazama za ruske ratne brodove.
Photo: best-desktop-wallpapers.net
Iza kulisa glavnih svjetskih događaja, od financijske krize u eurozoni do Sirije i Irana, u tijeku je veliko strateško razmještanje vojnih snaga velesila koje se očito uvelike pripremaju za veće okršaje u slučaju da njihovi manji igrači u sukobu poput onog u Siriji, izgube rat. Nakon prošlogodišnje najave američkog predsjednika Baracka Obame da će na sjeveru Australije izgraditi američku vojnu bazu, kineski generali skupili su obrve, smatrajući to grubim upadom u njihovo stražnje dvorište. Nova američka strategija, naime, uključuje jačanje snaga u Aziji s ciljem da se suprotstavi razvojnim mogućnostima Kine. Prema toj strategiji, Pentagon je pored izgradnje nove baze u Australiji, počeo jačati baze u Japanu i Južnoj Koreji. Međutim, i glavni američki hladnoratovski suparnik Rusija, koja polako izlazi iz postsovjetske gospodarske krize, na mala vrata najavljuje novo širenje svojih vojnih baza u savezničkim i prijateljskim zemljama. Zapovjednik ruske mornarice, viceadmiral Viktor Čirkov rekao je za agenciju RIA Novosti da Rusija trenutačno pregovara s Kubom, Vijetnamom i Sejšelskim otocima u Indijskom oceanu o bazama za ruske ratne brodove. Prema njegovim riječima radi se o bazama za održavanje brodova i opskrbnim centrima za ruske brodove u tim dijelovima svijeta. Čirkov nije otkrio više detalja o ovim planovima, no veći iz ovoga što je rekao lako se može zaključiti da Rusija želi zaprijetiti SAD-u. Uz pretpostavku da Moskva jednostavno kopira taktiku Washingtona, nije isključeno da u kasnijoj fazi iskoristi usluge svog saveznika i u bazi na Kubi, u dvorištu SAD-a, počne graditi svoj vlastiti proturaketni štit. Sudeći po rastućem antagonizmu između Moskve i Washingtona, koji je kulminirao optužbama Vladimira Putina da su pripadnici svih nevladinih organizacija u Rusiji strani špijuni, ni ponavljanje kubanske raketne krize iz 1962. ne zvuči kao nemogući scenarij.
Putin modernizira vojsku kako bi bila spremna suočiti se ”licem u lice” s modernim prijetnjama
U fokusu velesila trenutačno je Sirija, u kojoj traje krvavi građanski rat između snaga predsjednika Bashara al Assada i pobunjenika. Rusija i Kina protive se vojnoj intervenciji Zapada po uzoru na Libiju i čini se, odlučne su ustrajati u tome. O tome svjedoči izjava ruskog veleposlanika u UN-u Vitalija Čurkina koji je za Russia Today rekao kako se više ne smije nasjedati na humanitarnu retoriku SAD-a i Velike Britanije, podsjećajući kako je izgledala njihova intervencija u Iraku, kada su navodili niz ‘plemenitih razloga’ kao što je nepostojeće oružje za masovno uništenje. Rusija trenutačno ima samo jednu pomorsku vojnu bazu izvan svog teritorija koja se nalazi u sirijskoj luci Tartus. Prema toj bazi ovih dana upućen je eskadron ruskih vojnih brodova, uključujući i nekoliko jurišnih brodova s marincima, kao potpora Assadu kojeg Moskva štiti od međunarodnih sankcija i pomaže u opskrbi oružjem.
Američki mediji izjavu Čirkova protumačili su kao oštar zaokret Rusije, koja je 2000. tijekom prvog mandata predsjednika Vladimira Putina, zatvorila sovjetsku bazu u vijetnamskom Zaljevu Cam Ranh i špijunsku bazu Lourdes na Kubi. Tada se Putin vodio financijskim razlozima i željom za poboljšanjem odnosa sa SAD-om. Međutim, u međuvremenu su odnosi Moskve i Washingtona ponovo zahladnjeli, i Putin, koji je u svibnju ponovo izabran za predsjednika Rusije, pokazuje sve više želje za jačanjem suparništva sa SAD-om. Tijekom predsjedničke kampanje optužio je SAD da ohrabruje prosvjednike protiv njegove 12-godišnje vladavine, pozivajući na jačanje ruske vojske. U veljači ove godine Putin je, najavljujući planove za vojnu reformu, rekao kako rusku vojsku treba modernizirati kako bi bila spremna suočiti se ”licem u lice” s modernim prijetnjama, te kako mora zamijeniti sovjetski vojni arsenal modernim oružjem. Za vojnu reformu Rusija planira u idućih deset godina izdvojiti oko 770 milijardi dolara, uključujući kupnju više od 400 interkontinentalnih balističkih raketa, preko 600 borbenih zrakoplova, više desetaka podmornica i drugih plovila, kao i tisuće oklopnih vozila. Podsjetimo, u tijeku je i sve oštriji rusko-američki spor oko proturaketnog štita koji SAD planira postaviti u zemljama istočne Europe. Rusija je zaprijetila da će zauzvrat uz svoju zapadnu granicu reaktivirati svoj proturaketni sustav u Kalinjingradu. U ožujku, današnji premijer i bivši predsjednik Rusije, Dmitrij Medvedev zatražio je pismena jamstva od SAD-a da američki proturaketni štiti nije usmjeren protiv Rusije. Prema njegovim riječima, Rusija do 2017.- 2018. mora biti potpuno spremna i naoružana. U okviru tih nastojanja Rusija je ove godine počela s postavljanjem radara dugog dometa klase Voronjez koji može istovremeno pratiti 500 ciljeva u krugu od oko 5000 kilometara. Iz američkih radionica gotovo svakodnevno stižu vijesti o nekim novim moćnim oružjima. Posljednja se odnosi na vijest koju je objavio Pentagon o proizvodnji najveće konvencionalne bombe ikada proizveden. Bomba je namijenjena uništavanju bunkera koji se nalaze duboko pod zemljom. Početkom godine, američka vojska uspješno je testirala i supersoničnu mini nuklearnu bombu koja za samo sat vremena može stići do bilo kojeg cilja na Zemlji.
>>> Putin želi rusku varijantu DARPA-e
Cilj Zapada je sankcijama oslabiti režim u Teheranu
Na diplomatskom polju između SAD-a i Rusije vladaju uredni odnosi. Vlade pregovaraju o razoružanju i smanjivanju nuklearnog naoružanja u okviru Novog START-a i približavanju Rusije i NATO-a. No, to je samo kulisa iza koje se vodi grozničava utrka u naoružanju i borba za što bolje pozicije u eventualnom globalnom sukobu za prevlast. Prema Čurkinovim riječima, Sirija je posljednja prepreka koju SAD i Izrael žele svladati prije nego što krenu na Iran, koji je također ove godine prema Siriji slao svoje ratne brodove kroz Sueski kanal, a prije nekoliko dana najavio je i slanje svojih brodova u Atlantik. Cilj Zapada, prije svih Izraela, koji strahuje da će biti prva žrtva iranskog nuklearnog programa, jest da sankcijama oslabi režim u Teheranu. U slučaju da to ne uspije, na stolu su sve opcije, uključujući i vojnu, kako je najavio američki predsjednik Barack Obama. Prema izraelskim dužnosnicima, vrijeme za pregovore s Iranom već je isteklo i nužno je što prije pokrenuti vojnu opciju. Međutim, čini se da će prije napada na Iran, Izrael krenuti u obračun s libanonskim Hezbollahom, koji uživa otvorenu potporu iranskog režima i stoji iza niza bombaških napada na izraelske turiste diljem globusa. Kina, kao gospodarska sila u usponu, više ne želi mirno gledati kako se globalni kolač reže bez nje. Uz ubrzano moderniziranje vojske, uključujući izgradnju nosača zrakoplova, borbenih zrakoplova pete generacije i projektila kojima može gađati podmornice, Peking je svoje ambicije očuvanja svog šireg dvorišta najavio otvorenim svrstavanjem uz Iran i sirijskog predsjednika.
Autor: Marinko Bobanović/dnevno.hr
