Jezikoslovci rekli ‘Ne’ Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Časopis ‘Jezik’ slijedit će normativna i pravopisna načela Vijeća za normu
Časopis ‘Jezik’ ostaje pri normativnim i pravopisnim načelima koje je ustrojilo Vijeće za normu hrvatskoga književnog jezika i koji su zaživjeli u izdanjima Hrvatskoga (školskoga) pravopisa Babić-Finke-Moguša, Babić-Ham-Moguša i Babić-Moguša.
Tako piše prof. dr. Sanda Ham u Riječi glavne urednice na početku najnovijega broja ‘Jezika’, časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika (br. 1-2, 2014.). Najznačajniji hrvatski časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sa 60-godišnjom tradicijom, tako je praktično odbacio Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), koji, kako zapaža Ham, ‘vreba na svakome koraku’, s mrežnih stranica, s kioska i iz knjižara. Dodali bismo, i s oglasno-reklamnih stranica dnevnih novina.
Bez obzira prihvaćamo li novi pravopis, svi imamo (zakonsko i moralno) pravo na činjenice o jezičnoj politici, a u ovom su slučaju to zapisnici Vijeća, jednako kao i svi dostupni dokumenti o Institutovu pravopisu”, piše Ham, napominjući kako će razloge o tomu zašto ostaju pri “normativnim i pravopisnim načelima” Vijeća za normu, podastrijeti iz broja u broj časopisa.
U najnovijem broju časopis objavljuje prvi nastavak teksta jezikoslovke Nataše Bašić: ‘U povodu objave Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: politika ili struka?” Nataša Bašić tvrdi da u Hrvatskom pravopisu IHJJ ni jedan od najavljenih ciljeva (modernost, sveobuhvatnost, pomirbenost, jedinstvenost) nije postignut.
“U odnosu na moderne pravopise u svijetu, pa i u neposrednom hrvatskom okružju (primjerice slovenski ili srpski), on je metodološki zastario i neprivlačan, ne može se logički naučiti jer se u razrješavanju istih pitanja miješaju sad izrazni sad sadržajni pristup pa se pravila moraju učiti pojedinačno i napamet”, tvrdi.
Suradnici
Izostavljanje članaka (paragrafa) opravdano je neumjesnim razlogom: tobože nije to pravni spis, nego znanstveni rad, primjećuje, dodajući da pravopis jest vrst pravnoga spisa, tj. priručnik koji propisuje kako se pravilno piše, članci nisu poradi pravnosti nego su veliko pomagalo autorima i čitateljima. Iako je
pravopis najavljen kao besplatan, Nataša Bašić, navodi kako papirna inačica institutskog pravopisa, objavljena u listopadu 2013., nije besplatna, nego se na svim kioscima i u poštanskim uredima može kupiti za 89 kuna.
Artur Bagdasarov, slavist, kroatist i sociolingvist, profesor hrvatskog jezika na više moskovskih fakulteta, u najnovijem broju časopisa u rubrici Pitanja i odgovori osvrće se na pisanje u Hrvatskom pravopisu IHJJ: Armenac/Armenka (pripadnika/pripadnica armenskog naroda) i armenac/armenka (pripadnik/pripadnica Armenske Crkve).
Bagdasarov, inače podrijetlom Armenac, tvrdi da riječ armenac/armenka nema u jezičnoj praksi u značenju pripadnik/pripadnica Armenske apostolske crkve. Upozorava kako su Institutovi pravopisci preuzeli riječ armenac/armenka iz Hrvatskog enciklopedijskog rječnika (EPH-Novi Liber, 2004.), koji nije izrađen u meritornoj znanstvenoj ustanovi.
Bagdasarov upozorava da je pravopis normativni priručnik i u njemu nema mjesta za ono što ne postoji u jeziku zato što netko iz čista mira želi uvesti novotvorenicu. “To je samovoljan zahvat u jeziku, zapravo nasilje nad jezikom. Prema tomu, pisati armenac i armenka malim početnim slovom smatrajući da tako imenujemo pripadnike Armenske crkve nepotrebno je i pogrješno’, tvrdi.
Smatra da Hrvatska treba imati Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika i Ured za jezik pri Vladi s nadzornim ulogama, jer standardni se jezik ne razvija stihijski i on nije vlasništvo pojedinih kodifikatora.
U dvobroju ‘Jezika’, koji izdaje Hrvatsko filološko društvo, još pišu: Mile Mamić u spomen na Vladimira Vratovića, zatim Ivan Pederin, Zvonimir Radić, Branka Tafra, Ljubica Josić, Marin Vodanović, Mario Grčević, Igor Čatić i Jadranka Mlikota. Na omotnici je objavljena pjesma Delimira Rešickog ‘Ethno brojalica’ u kojoj rad u jeziku uspoređuje s radom u polju.
Marko Curać
Hrvatski tjednik
