Roman”Otok svijeta” je slika svijeta u kojem je Michael O Brien opisao Hrvatsku kao jedan specifičan otok
Michael D. O’Brien: Kao otac obitelji, naučio sam puno o hrabrosti.
Po naravi sam sramežljiv – samotnjak. Ipak, Bog mi neprestano otvara vrata ka javnoj sferi, da bih ondje progovarao istinu koju nije nimalo lako čuti. Ne volim biti popularan, istaknut. Jednako mi tako bol nije nimalo draga. Strahujem od puno toga. No, svaku mogućnost prevladavanja straha doživljavam kao dar. Možda u tome zapravo i jest prava hrabrost: ne stanje nepokolebljive neustrašivosti, već duboko i daleko zaslužnije stanje prevladavanja straha u svrhu dobra. Moram svoju djecu čuvati od onog što se naziva spiritus mundi ( duh svijeta) i odgajati ih u svetoj vjeri. Kao katolički laik moram činiti što je u mojoj moći kako bih štitio i snažio Tijelo Kristovo u svojoj župi, biskupiji, zemlji… a pomalo čak i u svijetu općenito. Moja je trajna molitva u tom smislu „Bože, molim te podaj mi tvoju hrabrost, tvoje veliko Srce koje neka kuca u mome malom srcu, tvoju svetu mudrost posred moje ludosti.”
Roman „Otok svijeta“ po Kaćunku je jedinstven po tome što prikazuje borbu hrvatskog čovjeka još od davnina, turskog vremena, preko četnika, partizana, hrvatskog proljeća, gdje u stvari stradava glavni lik romana Josip Lasta, i završava na Golom otoku i čudesnom, Božjom pomoći uspijeva preplivati povijest Golog otoka, što je rijetkima uspjelo. Roman je slika svijeta u kojem je Michael O Brien opisao Hrvatsku kao jedan specifičan otok.
Izdavač Michael O Brienovih knjiga Mate Krajina kazao je da je knjiga „Otok svijeta“ nastala sasvim slučajno, milošću ili darom Božjim. Ovom knjigom Michael O Brien napravio je nešto što nas povezuje, potiče i oplemenjuje.
Roman „Otok svijeta“priča je o djetetu rođenu 1933. na nemirnome Balkanu, koja prati njegov život sve do trećega tisućljeća. Središnji je lik Josip Lasta, sin siromašna školskog učitelja u zabačenu selu visoko u planinama unutarnje Bosne i Hercegovine. U trenutku kada roman započinje, u tijeku je Drugi svjetski rat te je čitavo područje Jugoslavije razdirano sljedećim suprotstavljenim silama: njemačkom i talijanskom okupatorskom vojskom te pobunjeničkim snagama koje im se odupiru – fašistički nastrojenim ustašama, srpsko-nacionalističkim četnicima te komunistički orijentiranim partizanima. Kako događaji uzimaju maha, nastupa pravi pakao te se mladi i nedužni nađu na putu velikoga zla. Jedina snaga koja im pritom preostaje jest njihova vjera i njihove obitelji.
„Izvorna koncepcija Otoka svijeta bila je osobna, – drugim riječima, roman koji se jednostavno pojavio u mojoj mašti kada sam upoznao ljude koji su živjeli u bivšoj Jugoslaviji u odlučnim trenutcima njene povijesti: osobito u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Istovremeno je postojao i vrlo jak nutarnji duhovni poticaj, osjećaj kako je povijest toga naroda značajna za čitav svijet. I jedno i drugo dogodilo se nekako istovremeno. U životu sam upoznao brojne ljude koji su trpjeli pod fašizmom i sovjetskim komunizmom. Ujedno gajim blisko prijateljstvo s nizom Hrvata i Hrvatica koji su sasvim sigurno junaci, dok su neki među njima vrlo vjerojatno i pravi sveci. Iako republike bivše Jugoslavije na Zapadu još uvijek ne uživaju javnu pozornost kao druge nacije koje su trpjele pod komunističkim režimom, njihova je priča jedinstvena i poučna. Desetljećima se Jugoslaviju na Zapadu pogrešno smatralo blagim oblikom socijalističkog upravljanja, Titovim “socijalizmom s ljudskim licem”. No, to je milijunima svjetlosnih godina daleko od prave istine. Tu je iluziju stvorila masovna propaganda, pomno osmišljen kulturni impresionizam namijenjen izvozu, kao i pokvareni motivi nekih zapadnjačkih vlada, s velikim političkim i novčanim ulozima u svoje takozvano prijateljstvo s Titovim režimom. Kada se srušio, oslobodile su se neke sasvim nove paklenske sile. Vjerujem kako je ono što se odigralo u tim zemljama istočno od Jadranskoga mora zapravo mikrokozam rata koji je već u tijeku i koji će trajati sve do kraja vremena“ – kazao je Michael O Brien.
Izvor: glasbrotnja.net
