PREDLOŽENI OBLIK GRAĐANSKOG ODGOJA JE PROMAŠEN I SUVIŠAN
Uvođenje Građanskoga odgoja i obrazovanja kao samostalnoga školskoga predmeta pod jezgrovnim dijelom Nacionalnoga okvirnoga kurikula u školski sustav potpuno je suvišno i nepotrebno.
Najprije zbog toga što je srž i svrha osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga školskog sustava – građanski odgoj i obrazovanje, stvaranje uravnoteženih, samostalnih, odgojenih, naobraženih građana, članova društva. Stvaranjem posebnoga predmeta s tom svrhom, država priznaje krah koncepcije postojećega školskoga sustava umjesto da inzistira na integraciji svih predmeta u cjelinu koja bitno služi građanskom odgoju i obrazovanju.
Drugi razlog mojem protivljenju uvođenju GOO-a za sve učenike jest što on udvostručuje dio programa postojećih predmeta, osobito Katoličkoga vjeronauka, te da se time dodatno opterećuje satnica učenika. Djeci ponuđeni program ne će biti zanimljiv, a još manje poticajan.
Građanski odgoj i obrazovanje ima smisla uvesti u škole u dijelu razlikovnoga kurikula kao izborni predmet kao pandan postojećim različitim vjeronaucima čime bi popunio zakonsku obvezu uvođenja predmeta etike. Na taj način djeca koja ne pohađaju konfesionalni vjeronauk bila bi ravnomjerno opterećena i, ako se gleda utjecaj vjeronauka na opći prosjek, ravnomjerno nagrađivana s djecom koja ne odabiru pohađati vjeronauk, a sadržaji im se u stanovitom dijelu ionako poklapaju. Hoće li se predmet zvati GOO ili etika(što bi bilo bolje) nije presudno.
Ali veoma bi bilo bitno da se GOO ispuni etičkim i općeantropološkim sadržajima kako ne bi, ovakav jednostran, prerastao u politizaciju djece. Ovakav ponuđeni Nacrt Nastavnoga plana i programa Građanskoga odgoja i obrazovanja za osnovnu i srednju školu imat će samo negativni učinak politizacije djece. U njemu se uglavnom sve vrti oko prava, osvajanja vlasti i kontrole vlasti.
Umjesto preisticanja prava biranja i prava biti biran, zar ne bi bilo puno poticajnije i kreativnije za budućnost djece ponuditi im svijetle primjere progresivnih i epohalnih ostvarenja građana i društava kroz povijest? Inspirativan će mladima biti život i djelo Ignaza Philippa Semmelweisa http://de.wikipedia.org/wiki/Ignaz_Semmelweis i Mahatme Gandhija http://hr.wikipedia.org/wiki/Mahatma_Gandhi, a ne izbor predsjednika razreda. Koje je društvo i kada uvelo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, socijalnu zaštitu građana, gdje su temelji naših suvremenih bolnica, volonterstva, utemeljitelj Crvenoga križa… Takvi će sadržaji dati krila mladenačkom zanosu i idealizmu.
Nisam uočio imenice dužnost i žrtva u cjelokupnom Nacrtu. Samo rijetko odgovornost, ali gotovo uvijek u kontekstu ostvarivanja nekih prava kao potrošačkih. U židovskoj etici dužnost prethodi pravu. Ne bi bilo loše kroz tematiziranje dužnosti jačati judeo komponentu naše civilizacije i samim time poticati interkulturalnost.
Ovakav ponuđeni program GOO-a u potpunosti je neprilagođen, nezanimljiv i demotivirajući za djecu.
Pregledavajući željene ishode GOO u dijelu funkcionalne dimenzije građanske kompetencije: znanje, vještine i stajališta ne može se ne opaziti njihova apsolutna neprilagođenost dobi učenika. Kao primjer navodim treći ishod 2. i 3.ciklusa str. 23 (greška u nadnaslovu ISHODI 3. i 4. CIKLUSA; treba biti Ishodi 2. i 3. ciklusa):
• opisuje ulogu Sabora, predsjednika države, Vlade i sudbenih vlasti u Hrvatskoj; opisuje načela djelovanja pravosuđa; opisuje načine zaštite ljudskih prava u građanskom i kaznenom sudbenom postupku; objašnjava ulogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske; tumači pravnu, društvenu i moralnu odgovornost hrvatskih građana u jačanju Republike Hrvatske kao pravne države; opisuje ustavna prava i odgovornosti građana na temelju kojih oni mogu podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadležnim tijelima vlasti i Ustavnom sudu RH; objašnjava ulogu i način rada pučkog pravobranitelja/ice, pravobranitelja/ice za prava djeteta, pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u zaštiti općih i posebnih prava hrvatskih građana.
Sumnjam da je autor programa pisao ishode bez otvorenoga priručnika. Uz to se zaboravio da nije pred studentima, nego pučkoškolcima. Groteskno je od djece osnovnoškolskoga uzrasta očekivati da obrazlažu zaštitu ljudskih prava u građanskom i kaznenom sudbenom postupku; objašnjavaju ulogu Vrhovnoga suda Republike Hrvatske i Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Zar namjeravate osposobljavati djecu za cjeloživotno tužakanje!?!
Analizom programa Katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi dolazi se do činjenice da se sveukupno sadržaj 163 nastavne jedinice Katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi podudara ili upotpunjuje sa sadržajem kvalitetnoga građanskoga odgoja.
Po razredima to izgleda ovako:
Prvi razred: 17
Drugi razred: 17
Treći razred: 12
Četvrti razred: 21
Peti razred: 20
Šesti razred: 9
Sedmi razred: 35
Osmi razred: 32
Doduše, iz samih naziva tematskih jedinica ne mogu se izvesti dostatni zaključci, pa stoga navodim dva konkretna primjera tematske jedinice iz GOO koje se preklapa sa sadržajem Katoličkoga vjeronauka: Volontiranje i humanitarne aktivnosti: pomoć samohranim majkama i očevima koji žive u siromaštvu i Međugeneracijska solidarnost i društveno koristan rad: pomoć nemoćnim osobama starije životne dobi. Sadržaji Katoličkoga vjeronauka posreduju se djeci pod obzorjem Tjelesnih djela milosrđa trajno odjelotvoreno u karitativnim akcijama: Misijska nedjelja (učenici pomažu školovanje jednoga afričkoga djeteta); Nedjelja Caritasa (svekoliko pomaganje potrebitih u našoj zajednici); Božićna akcija „Za 1000 radosti“ koju provode Hrvatski Caritas i MZOS u kojoj svi učenici pomažu potrebite na lokalnoj i nacionalnoj razini; posjeti štićenicima staračkih domova; posjeti zajednicama za odvikavanje od ovisnosti; Karitativna skupina kao trajni izvannastavni i izvanškolski humanitarni rad. Potpuno je promašeno planirati i poučavati ono što djeca, ne samo da znaju i imaju stav, nego što već i čine. Biti za drugoga je bit kršćanstva i Katolički vjeronauk uspješno posreduje vjeroučenicima vrijednost i važnost humanitarnoga i volonteskoga rada. Zgodno je i ovdje napomenuti kako su u tome zakinuti učenici, koji ne pohađaju niti jedan konfesionalni vjeronauk. Iz toga je vidljivo koliko je nasušna potreba uvođenja etike kao izbornoga predmeta u dijelu razlikovnoga kurikula, te da se time rješavaju bitni problemi školstva. Nametanje GOO-a samo će dodatno pogoršati i usložiti stanje u školstvu.
Dakle, Katolički vjeronauk promiče građanske vrijednosti kroz svoj program, utemeljujući ih na apsolutnoj obvezatnosti, učeći da, i o njihovom vršenju, ovisi vječna sudbina vjernika (usp. Mt 25, 31-46). To isto čine i preostalih 16 konfesionalnih vjeronauka. Čemu dupliciranje kroz GOO?
U prva dva razreda srednjih četverogodišnjih škola, u kojima je predviđeno uvođenje GOO-a, Katolički vjeronauk i etika u korelaciji s drugim predmetima već uspješno ispunjavaju ciljeve i svrhu Nacionalnoga okvirnoga kurikula:
• promicanje temeljnih vrijednosti putem odgoja i obrazovanja: dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, pravednost, domoljublje, društvena jednakost, solidarnost, dijalog i snošljivost, rad, poštenje, mir, zdravlje, očuvanje prirode i čovjekova okoliša te ostale demokratske vrijednosti
• odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu, za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
Osobito je to vidljivo na Društveno-humanističkom području.
Odgojno-obrazovni ciljevi društveno-humanističkoga područja:
Učenici će:
• usvojiti znanja o društvenim odnosima i pojavama, o društvenim i prostornim strukturama i kontekstu u prošlosti i sadašnjosti te promišljati o njihovu značenju za budućnost
• upoznati i znati objasniti svoj odnos prema drugima, odnose među ljudima, odnose ljudi prema svijetu koji ih okružuje, društveni, kulturni, gospodarski i politički razvoj čovjeka i društva
• razviti sposobnost tumačenja društveno-geografskih pojava i procesa na mjesnoj, pokrajinskoj, nacionalnoj i svjetskoj razini
• steći znanja i sposobnost kritičkoga prosuđivanja o razvoju hrvatskoga društva i njegova položaja u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa
• razviti valjan odnos prema radu te usvojiti znanja, vještine, sposobnosti i vrijednosti koje omogućuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu djelovanju, posebice u zalaganju za demokratski razvoj društva
• razviti kritičko promišljanje vlastitoga djelovanja u društvu te steći znanja, vještine, sposobnosti i stavove koji pogoduju razvoju poduzetnosti i stvaralaštva
• razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet te razviti sposobnost uravnoteženoga odnosa prema vlastitomu i zajedničkomu dobru
• upoznati temeljne životne i religijsko-etičke poglede i razumjeti njihovu zavisnost o vremenu i kulturi te moći izraziti, objasniti i razvijati svoje stavove u skladu s vlastitim vjerskim, etičko-moralnim i kulturnim identitetom
• razviti komunikacijske, organizacijske i socijalne vještine, usvojiti međukulturne kompetencije koje omogućuju razumijevanje i prihvaćanje drugoga i drukčijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etničku pripadnost
• razviti sposobnost za prepoznavanje problema i pitanja na koja treba pronaći odgovor, za planiranje i provođenje istraživanja, oblikovanje obrazloženih zaključaka te iznošenje ishoda svojega rada na različite načine, u različite svrhe i za različitu publiku
• razviti valjan stav i umijeće učenja iz svih raspoloživih izvora, pripravnost za cjeloživotno učenje te preuzeti odgovornost za vlastito učenje i profesionalni razvoj.
Čemu dupliciranje sadržaja za već ostvareni cilj? Kršite načelo uspješnosti!!!
U završnim razredima srednjih škola nije predviđeno uvođenje GOO-a. To je najbolje što se učenicima moglo dogoditi. Doduše, prosvjetni djelatnici sa svojim učenicima i dalje rade na njihovome što potpunijem i kvalitetnijem odrastanju u uravnotežene, samostalne, odgojene, naobražene građane s čvrstim identitetom i odgovorne članove društva.
Zaključak: Neka MZOS napravi kvalitetan program GOO i ponudi ga u dijelu razlikovnoga kurikula u osnovnim školama. Samo to će biti na dobrobit učenika! U srednjim školama je apsolutno suvišan. Već postoje predmeti Etika i Politika i gospodarstvo.
Antun Budimir
