The Guardian: Pet najvećih opasnosti za opstanak čovječanstva
Anders Sandberg s Oxfordovog Instituta za budućnost čovječanstva (Future of Humanity Institute) za britanski The Guardian izdvojio je pet najvećih opasnosti koje prijete čovječanstvu u godinama koje dolaze.
Ovaj znanstvenik namjerno iz popisa isključuje ”očekivane” katastrofe kao što su udari meteora ili klimatske promjene. Prema njegovom mišljenju, koliko god bile opasne, teško da će u skorije vrijeme klimatske promjene izbrisati cijelo čovječanstvo s planete i učiniti od Zemlje mjesto u potpunosti nepogodno za život, a kada su meteori u pitanju sve se svodi na ”igru sreće”.
Dakle, evo šta nas očekuje ako uskoro ne promjenimo svoje ponašanje:
Nuklearni rat
Do sada je nuklearno oružje bilo upotrebljeno samo dva puta u ratne svrhe, a posljedice koje je napad ostavio na Hirošimu i Nagasaki i dalje izazivaju veliki strah. Međutim, vjerojatnost da se nuklearni rat dogodi, koliko god se sukobi između brojnih aktera svjetske scene zaoštravaju, veoma je mala, smatra Sandberg.
”Kubanska kriza se primakla veoma blizu nuklearnom ratu. Stoga, ako pretpostavimo da se jedan takav događaj događa svakih 69 godina, i samo trećina takvih događaja može dovesti do pravog nuklearnog rata, onda su šanse da se takva katastrofa dogodi zapravo jednom u 200 godina”, smatra Sandberg.
Kubanska kriza je samo najpoznatija. Povijest Sovjetskog Saveza puna je događaja koji samo što nisu doveli do nuklearnog rata. Kako Sandberg smatra, posljedice direktnih nuklearnih napada bile bi katastrofalne, ne samo na neposrednoj, već i na posrednoj razini. Osjećale bi se desetljećima i odnijele bi mnogo života.
Međutim, ono što ga znatno više plaši od nuklearnog rata jest realniji scenarij nuklearne zime.
‘Plinovi koji se ispuštaju u stratosferu tijekom niza godina, na duže vrijeme mogu izazvati hlađenje i sušenje naše planete”, smatra Sandberg.
To bi dovelo do krupnih promjena na našoj planeti, neposredno mijenjajući naš život i gurajući k ivici izgladnjelosti najveći dio stanovništva.
Genetski inženjering izaziva pandemiju
Bolesti koje su prethodnih stoljeća harale svijetom odnijele su više života nego svjetski ratovi, zbog čega one predstavljaju i mnogo veću opasnost. Zaraze i bolesti prirodnog porijekla jesu opasne, ali se ljudi s njima lakše bore zahvaljujući svom imunološkom sustavu i naprednim medicinskim otkrićima.
Evolucija, pokazalo se, ne podnosi parazite koji ubijaju svoje domaćine. Zato je sifilis od serijskog ubojice postao samo još jedna od bolesti koje se šire svijetom, ali protiv kojih se može boriti.
Ono što bi moglo predstavljati opasnost jesu bolesti koje bi kreirali sami ljudi, piše Sandberg. Iako je trenutno rizik za širenje neke opasne zaraze na svjetskoj razini mali, on smatra kako će se taj rizik vremenom povećavati, jer će razvojem tehnologije neophodna oprema za takve stvari biti dostupna većem broju ljudi.
”Većinu dosadašnjih istraživanja i akcija na području biološkog oružja nadgledale su vlade, ali uvijek postoje pojedinci koji žele napraviti nešto samo zato što to mogu”, nadodaje Sandberg.
Superinteligencija
Inteligencija je moćna stvar. Čak i mali napredak u rješavanju problema može značajno promijeniti igru, isto onako kao što smo mi ostavili sve ostale životinje iza sebe u procesu evolucije.
Problem je u tome što dostignuća umjetne inteligencije nisu sama po sebi loša, ali ih ljudi često, čak i greškom, mogu loše usmjeriti. O moralnom sustavu i kodeksima u svijetu superinteligentnih hibrida teško je govoriti. Čak postoje i dokazi da ovakve kreacije ne bi poštovale moralne kodekse i složene ljudske vrijednosti na kojima se zasniva naša civilizacija, kaže Sandberg.
Problem je i u tome što, bez obzira na brojna predviđanja, ne možemo sigurno znati koliki skok u evoluciji i za koje vrijeme naša civilizacija može postići. Česte su tvrdnje da će se najveći ”bum” dogoditi onda kada softveri koje su ljudi kreirali budu mogli samostalno kreirati nove softvere.
Osim toga, sasvim je razumljivo i uvjerenje da ljudi neće moći pratiti ubrzan tehnološki razvoj i da ćemo u jednom trenutku izgubiti korak s tehnologijom.
Nanotehnologija
Nanotehnologija je proces kontroliranja materije s atomskom preciznošću. To samo po sebi nije ništa negativno, naprotiv, može imati veoma korisnu primjenu. Problem je ponovno u tome što je s razvojem ove tehnologije sve veća i mogućnost njene zloporabe.
Najveći rizik u ovom slučaju predstavlja to što se s razvojem nanotehnologije pojednostavljuje i proizvodnja, primjera radi, oružja koja postaje ne samo jednostavnija, već i znatno jeftinija.
Već smo imali prilike čitati o brojnim debatama koje se u SAD vode kada je u pitanju ”printanje” oružja iz 3D printera. U ovom problemu važnu ulogu, i to ulogu negativca, mogu igrati upravo vlade država.
Jer proizvodnja i usavršavanje oružja je unosan biznis, ali i važno pitanje kada je u pitanju ”obrana” zemlje.
Strah od nepoznatog
Strah od nepoznatog je vjerojatno najstrašniji od svega. Mogućnost da tamo negdje postoji nešto za što uopće ne znamo, a što nas u trenu može uništiti, stvara najgori od svih strahova.
”Tišina na nebu može biti dokaz ovoga. Na izvanzemaljce do sada nismo naišli zato što su inteligentne vrste u svemiru tako rijetke? Ili zato što inteligentne vrste imaju običaj uništiti same sebe”, pita se ovaj znanstvnik u The Guardianu.
Autor: A. Pranjić/dnevno.hr
