ZA POKOLJ 75 OSOBA SAMO 41 GODINA ZATVORA
RUGANJE HRVATSKIM ŽRTVAMA – tovarnički monstrumi dobili kazne kao da su krali
Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru objavilo je dana 23. travnja 2012. godine prvostupanjsku presudu u postupku protiv Miloša Stanimirovića i još 13 osoba. Optužnica ih tereti za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocid i ratni zločin protiv civilnog stanovništva. U optužnici se navodi da su nakon 20. rujna 1991. godine u tada okupiranom Tovarniku raseljavali, fizički zlostavljali i ubijali civile hrvatske nacionalnosti, kao i prisvajali ili uništavali njihovu imovinu. Sudi im se u odsutnosti, a glavna rasprava u “slučaju Tovarnik” počela je u travnju 2010. godine.
Trojici okrivljenika, nakon prekvalifikacije kaznenog djela iz optužnice na oružanu pobunu u odnosu na okrivljenike, primijenjen je Zakon o općem oprostu. Četvorica okrivljenika oslobođeni su optužbe zbog nedostatka dokaza kojima bi se potvrdili navodi u optužnici.
Proglašeni su krivim i izrečene su im kazne zatvora: okr. Milošu Stanimiroviću u trajanju od 10 godina, okr. Stevanu Srdiću u trajanju od 8 godina, okr. Bošku Miljkoviću u trajanju od 8 godina, okr. Dušanu Stuparu u trajanju od 6 godina, Draganu Sedliću u trajanju od 6 godina, Radoslavu Stanimiroviću u trajanju od 5 godina, Željku Krnjaiću u trajanju od 6 godina.
Tovarničkim monstrumima kazne kao da su krali
Okrivljeni Željko Krnjaić sin Ljube, rođen 20.07.1960. godine u Lovasu, krajem veljače 1991. godine preselio se u Borovo Selo i ondje je bio 2. svibnja, kada je mučki u zasjedi ubijeno 12 hrvatskih redarstvenika. Nakon toga je u Borovu Selu formirana milicijska stanica čiji je zapovjednik bio Janko Milaković, a Žerljko Krnjaić je bio zapovjednik jednog voda i Milakovićev zamjenik.
Na sastanku tzv. “Vlade SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema” u Erdutu na preporuku Radovana Stojčića – Badže za komandira Stanice milicije koja je formirana 25. 09. 1991. godine u Tovarniku određen je Željko Krnjaić.
Dokumenti koji svjedoče o tome imenovanju:
Izjava: optuženik Željko Krnjaić 19. i 20. svibnja 2008. godine osobno priznaje pri Vijeću za ratne zločine Okružnoga suda u Beogradu, da je bio zapovjednik tzv. „milicije SAO“ u Tovarniku, suđenje za ratne zločine u Lovasu.
Izjava: svjedoka Borislava Bogunovića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova u tzv. „Vladi SAO Slavonije, Baranje i Zapadnoga Srema“ 16. svibnja 2011. godine pri Vijeću za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, suđenje za ratne zločine u Lovasu.
Novinski članak Beogradska politika ekspres, četvrtak 26. rujna 1991. godine.
Pod komandom Željka Krnjaića u samo 15 dana nakon okupacije sela, od 25. rujna do 11. listopada 1991. godine, ubijena je 41 osoba. U prostorijama tzv. milicije ubili su 5 osoba, a sve ostale su nakon mučenja odvedene na strijeljanje, među njima i katolički svećenik Ivan Burik.
Svjedok Vinko Beljo u optužnici za zločine u Tovarniku ističe, kako je okr. Željko Krnjaić prozvao osam zatvorenika, a među njima bila je i jedna žena, nakon čega su izvedeni i od tih osoba nitko se nije vratio. Sjeća se da je među tim ljudima bio Ivan Đankić i Filomena Glibo. Isto tako zna da je Ante Markanović od batina umro, a nakon toga je ponovno došao okr. Željko Krnjaić te rekao trojici zatvorenika da ga iznesu napolje. Osobe koje su iznijele mrtvo tijelo Ante Markanovića bili su Marko Bošnjak, Karlo Grbešić i Mato Čurić. Oni se također više nikada nisu vratili.
Svjedok Dragan Hajduk u optužnici navodi kako su ga u prostorijama milicije tukli: okr. Miloš Stanimirović, okr. Stevan Srdić, okr. Željko Krnjaić, koji se nakon toga udaljio iz prostorije i zatim se čuo rafal iz puške i pucanj iz pištolja, a kada je isti ušao u prostoriju, imao je krvave cipele i rekao je da je ubio Matu Živića i Mandu Živić.
Nakon 11. listopada 1991. godine Željka Krnjaića na mjestu zapovjednika milicije u Tovarniku nasljeđuju Ljubomir Jorgić i Savo Ivanović kao njegov zamjenik, koji nisu ni obuhvaćeni optužnicom i nastavlju krvavi pir. Ubijeno je 68 mještana Tovarnika i sedam nepoznatih osoba, od kojih su 53 pokopane u masovnu grobnicu, a ostali su nađeni u pojedinačnim grobnicama. Protjerano je bilo više od 95 posto od 2500 Hrvata koliko je prije rata živjelo u Tovarniku, a srušeno je ili oštećeno više od 70 posto kuća i gospodarskih zgrada. Ono malo Hrvata koji su ostali živjeti na svojim ognjištima, a većinom se radilo o starcima i ženama, bili su prisiljeni – poput Židova za vrijeme nacizma – nositi oznake na rukavu: bijele krpe kao znak predaje. Istim su znakom obilježene i njihove kuće.
Tražimo poništenje sramotne presude te pokretanje temeljite istrage za ratne zločine, jer optužnicom nisu obuhvaćeni svi akteri počinjenih ratnih zločina u Tovarniku. Tu prvenstveno mislimo na pukovnika Dušana Lončara bivšeg zapovjednika 2. proleterske mehanizirane gardijske brigade JNA, Borislava Bogunovića bivšega ministra unutrašnjih poslova u tzv. “Vladi SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema”, mučitelj Stevo Kertez i niz drugih koji su činili i prikrivali ratni zločin.
Udruga dr. Ante Starčević – Tovarnik istražujući spomenuti ratni zločin poziva se na gore navedene dokaze i izražava zgražanje da Sudsko vijeće u Vukovaru okrivljenom Željku Krnjajiću nije našlo dokazanim da je isti stvarno i bio prvi zapovjednik kako je to navedeno u optužnici, iako ga svjedoci na suđenju: Mato Čuk, Branko Šimunić, Dragan Nakić, Đuro Dominiković, u svojim iskazima navode kao zapovjednika tzv. milicije u Tovarniku.
O svemu navedenom planiramo izvijestiti predsjednika Republike Hrvatske dr. Ivu Josipovića, premijera Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatskoga Sabora Borisa Šprema i Državno odvjetništvo.
Za Udrugu dr. Ante Starčevića – Tovarnik
Antun Ivanković, predsjednik
