“Nabildana” marihuana vodi u ludilo
NOVA POŠAST- Sve više osoba između 15. i 40. godine hospitalizira se na Klinici za psihijatriju KBC-a Split zbog uživanja marihuane. Tako se zna dogoditi da na Klinici istovremeno bude i po nekoliko osoba. O problemu pušenja “marice” i o tome koliko prekomjerni džointi mogu naškoditi, razgovarali smo s doc. dr. Boranom Uglešićem, specijalistom psihijatrom.
– Davno prije se smatralo da se najviše konzumira heroin, pa zatim ecstasy, pa onda kokain, a sve to vrijeme povlačila se priča kako neki “samo” puše marihuanu. I na nju se nije obraćala velika pozornost. Kao, zapaliti džoint nije ništa strašno jer što ti džoint može naškoditi. No, u posljednjih 7-8 godina provedena istraživanja najbolja su potvrda štetnosti prekomjerna uzimanja marihuane. Ta su istraživanja pokazala nedvojbenu povezanost pojava psihoza i uživanja marihuane – kazuje doc. dr. Uglešić.
– Obično se radi o ljudima koji prekomjerno konzumiraju marihuanu duže razdoblje. Tako imamo slučajeve da ljudi dnevno konzumiraju i po 15 džointa. To prekomjerno uzimanje marihuane dovodi do psihoza koje mogu biti akutne, pa za nekoliko dana prođu ili postanu puno teže, kada je konzumacija marihuane okidač za početak teških duševnih bolesti, kao što je shizofrenija. Način nastanka psihoza kao posljedica konzumiranja marihuane ima znanstvenu podlogu u nizu radova stranih autora – kazuje doc. dr. Uglešić.
– Konzumacija marihuane izaziva usporenu psihomotoriku, osjećaj lažne sreće (opuštenosti) i, što je najgore, halucinacije i iskrivljenu sliku stvarnosti, a poslije i u najtežim slučajevima tešku kroničnu bolest – kazuje doc. dr. Uglešić.
Mozak ostao isti
Ljudski se mozak nije promijenio, ali se promijenila droga, pa možemo govoriti o “nabildanoj marihuani” koja zasigurno u sebi ima neke supstancije koje nije imala prije 40-ak godina, a koje kod konzumenata izazivaju neželjena stanja.
– Mi psihijatri u svakodnevnom kliničkom radu postavljamo pitanje je li neki pacijent počeo konzumirati marihuanu zbog intrapsihičkih doživljavanja, da bi na taj način “trenutno ugasio” simptome bolesti ili je marihuana rasplamsala samu bolest. Vrlo često sam nalaz pozitivnih kanabinoida u urinu ne daje odgovor na pitanje je li bolest posljedica marihuane ili je nastala puno prije – iznosi doc. dr. Uglešić.
Pacijente koji prekomjerno uzimaju marihuanu dovode posve izgubljene, smetene, dezorijentirane…
– Kada ih primimo u bolnicu, izvadimo im krv i uzmemo urin. Kod bolesnika koji svakodnevno konzumira marihuanu u većim količinama prisutnost kanabinoida može zaostati i do dva tjedna u urinu. Takvom odmah počinjemo davati simptomatsku terapiju, što znači da se liječi akutna psihopatologija sa željom da će uz apstinenciju i farmakoterapiju akutna psihopatologija što prije izblijediti. Prognoza i tijek bolesti ovise o potrebnom vremenu za povratak u stabilnu remisiju i o načinu daljnjeg života. Apstinencija i farmakoterapija su ključ uspjeha u liječenju – kazuje dr. Uglešić.
Dr. Uglešić naglašava da je broj mladih s komorbiditetom (dvije dijagnoze; ovisnost i psihoza) u sve većem porastu:
– Ovakvi slučajevi dolaze u valovima, što nam daje pravo da posumnjamo u postojanje “nabildane marihuane”. Većina novoprimljenih ili novodijagnosticiranih slučajeva s akutnim psihotičnim poremećajima u podlozi imaju konzumaciju kanabinoida.
Nepovratna šteta
– Vrlo često smo u dilemi koliko dugo farmakoterapijom liječiti psihopatologiju i je li konzumacija marihuane napravila nepovratnu štetu kod pacijenta. Da bismo na to pitanje doznali odgovor, treba nam duže vrijeme praćenja pojedinog pacijenta. Boravak i dužina liječenja u znatnoj mjeri ovise o anamnezi i premorbidnom funkcioniranju (funkcioniranju prije bolesti). Akutna faza bolesti traje najčešće nekoliko dana, a nakon smirivanja one “goruće” akutne psihopatologije, zapravo tek dobivamo one zaostale simptome, koji su prethodili samom nastanku bolesti – ističe doc. dr. Uglešić.
Autor: Ivica Marković/slobodnadalmacija.hr
