SVE VODI PREMA NAJVEĆEM SUKOBU U POVIJESTI

Čovjek koji zna sve o svjetskoj politici i druži se s Rockefellerima – Henry Kissinger najavio: Sukob SAD-a i Kine je neizbježan!

Povod za intervju u britanskom Independentu bio je izlazak najnovije knjige ovog doajena američke nacionalne sigurnosti (i Rockefellerovog štićenika) – Svjetski poredak

kissinger1_getty

Mišljenje i stavovi Henry Kissingera, židovsko-američkog političara, diplomata i bivšeg američkog državnog tajnika te doajena američke nacionalne sigurnosti, koji iako ima 91 godinu vodi konzultantsku tvrtku, još uvijek ima odjeka u svijetu. Kissinger je povodom izlaska njegove najnovije knjige “Svjetski poredak” za britanski Independent progovorio o nekim najvažnijim zbivanjima u svijetu.

Novinarka Rachel Halliburton potegnula je pitanje odnosa SAD-a i Kine koji već niz godina nisu stabilni. Svima je poznato kako je Kissinger prije 40-ak godina bio jedan od glavnih arhitekata uspostave američko-kineskih odnosa. U srpnju 1971. Kissinger je nestao s američkog tla, a Vlada je odaslala priču u javnost kako je bolestan. No, Kissinger je zapravo u tajnosti dogovarao put tadašnjeg američkog predsjednika Richard Nixona u Peking i njegov povijesni susret s Mao Zedong-om. Taj susret vinuo je i Kissingera u sam svjetski politički vrh.

Novinarka je Kissingeru uputila pitanje o mogućem konfliktu između dviju svjetskih sila, odnosno ratu.

“I predsjednik Obama i predsjednik Xi, a predsjednik Xi posebno, kažu da bi htjeli kroz svoje odnose pokazati da se napetosti između postojeće sile i sile u usponu mogu smanjiti. No, u praksi zasad toga nema. I mislim da to predstavlja ogroman problem”, rekao je Kissinger i upozorio na napetosti oko otoka u Južnokineskom moru.

“Prije ili kasnije jedan od tih otoka će dovesti do konfrontacije. Ne bih htio da Kina i SAD budu kao Njemačka i Britanija 1914. godine, ali čini mi se da otpor ne možemo pružati primarno šaljući vojsku na kinesku granicu. Pitanje je možemo li stvoriti prostor između nas i Kine na način da bi američka vojska bila na vidiku, ali da se možemo natjecati po nekim ustanovljenim pravilima”, dodao je Kissinger.

Hillary Clinton bi bila dobra predsjednica

Najnoviji uradak Henryja Kissingera recenzirala je Hillary Clinton, kandidatkinja za američku predsjednicu. Iako je Republikanac, Kissinger vidi Clinton kao dobru predsjednicu.
“Vodila je State department kao nitko nikad prije, bolje nego što je vođen i u moje vrijeme”, kazao je Kissinger dodajući kako on nije precizan poput nje.
“Podržat ću republikanskog kandidata jer mislim da nam treba promjena, no imam jako dobro mišljenje o Hillary”, kazao je.

Kissinger zna kako bi postupio u vezi Putinove invazije na ukrajinu

“Ne slažem se s Putinom, ali zašto netko negdje usput nije predložio rješenje koje bi uzelo u obzir interese obiju strana u kontekstu neovisne Ukrajine? Kada je Europa rekla da Ukrajina mora birati između Europe i Rusije u trgovinskim pregovorima, možda da se reklo suprotno, da se reklo “idemo zajedno”, možda bi takav pristup iznjedrio velik napredak”, priča Kissinger.

“Lako je sotonizirati Putina. Naravno da s njim nije jednostavno, ali nije da već nismo vidjeli takav tip ruskih vođa, a on nije Hitler. Ne bi o ovome trebalo govoriti u kontekstu jednog ruskog lidera. Pitanje je kako vidimo dugoročne odnose Rusije i Zapada u trenutku kada je Azija u fazi transformacije, a islam je u fazi permanentnog previranja”, dodaje Kissinger.

Pustite Islamsku državu – Iran je kompliciran

Intervenciju Zapada protiv Islamske države Kissinger snažno podržava. No stanje u Iraku i Siriji, smatra Kissinger, Obama može lako riješiti. Njega više brine Iran.

Na sugestiju novinarke da bi prijetnja iz Teherana možda bila manja da je ajatolaha Homeinija svojedobno naslijedio umjereniji vođa Hojatoleslam Rafsanjani, Kissinger odmahuje glavom.
“Razvije li Iran nuklearno oružje ili dođe nadomak stvaranja nuklearnog oružja, to će samo po sebi poremetiti ravnotežu u regiji, bez obzira koliko umjerena vlast bila u Teheranu. To bi značilo da je Iran pokazao neposluh prema Vijeću sigurnosti i da je pobijedio Ameriku u ratu prijetnjama”.

Novinarka je potegnula i pitanje Vijetnama. Pitala je Kissingera žali li za nečim, poput tajnog bombardiranja neutralne Kambodže? Kissinger je pognuo glavu. “Jednog dana pronaći ću dobar odgovor na to pitanje”, kazao je.

Rockefellerov štićenik

Podsjetimo kako su uz ovog nobelovca vezane brojne kontroverze, pa i ona o depopulaciji Zemlje.

Poznati američki novinar i ekonomski teoretičar Frederick William Engdahl u svojim knjigama o američkoj naftnoj i prehrambenoj geopolitici “Stoljeće rata” i “Sjeme uništenja” izravno optužuje Kissingera za odgovornost za sudjelovanje u američkoj politici sedamdesetih godina 20. stoljeća koja je bila usmjerena na agresivno širenje agrobiznisa u zemlje u razvoju. Cilj je bio, pisao je Engdahl uništenje poljoprivredne proizvodnje u tim zemljama. Ta se politika nastavila u okviru omogućavanja američkim proizvođačima genetski modificiranih žitarica tijekom 90-ih da agresivno nametnu svoje proizvode siromašnijim zemljama, a krajnji cilj takve politike bilo bi smanjenje broja stanovnika na Zemlji.

Engdahl ističe kako je Kissinger bio vrlo blizak Georgeu W. Bushu i podržavao njegovu politiku prema Iraku i Afganistanu, koja je usmjerena na daljnje učvršćivanje američke moći. Henry Kissinger, smatra se, štićenik je interesnog kruga obitelji Rockefeller čiji utjecaj na američku politiku i svjetsku ekonomiju poprima nezamislive razmjere.

Izvor: dnevno.hr

Odgovori

Skip to content