Kardinal Ravasi održao predavanje o povijesnom razvoju odnosa između znanosti i vjere
Kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskog vijeća za kulturu, prigodom obilježavanja desete obljetnice strukovnog tečaja Znanost i vjera na Papinskom veleučilištu Regina Apostolorum 7. je ožujka održao akademski sat o povijesnom i kulturnom razvoju odnosa između znanosti i vjere.
Osnovno je i vrlo važno upriličiti različito ozračje između znanosti i vjere, jer je taj odnos još uvijek opterećen nekim predrasudama pozitivističke naravi. Znanost se i vjera iz različitih kutova obraćaju ljudskom biću, a o njihovu se odnosu uglavnom govori na sveučilištima. Postupno se shvatilo da je znanstvena spoznaja, često, zapravo samo tehnička te da ne iscrpljuje složenost stvarnosti. Da se ljudsko postojanje iscrpno definira potrebni su kriteriji, primjerice, estetski, poput ljepote, poezije i umjetnosti koji uzimaju u obzir istinu o kojoj znanost-tehnika po svojoj naravi ne može govoriti – ustvrdio je kardinal Ravasi.
Od početnog prijateljskog odnosa, koji je prevladavao u antičkoj tradiciji, kada se nastojalo pronaći podudarnost između znanstvenih i teoloških postavki, na kraju devetnaestog stoljeća prevladao je scijentistički model, odnosno stroga podjela između znanosti i vjere, s posljedičnim nijekanjem legitimnosti neznanstvenim tvrdnjama. Potom se razvio model koji bi se mogao zvati „dviju razina“ prema kojemu su znanost i vjera međusobno nemjerljivi, nespojivi, dakle nesukobljivi, ali je i taj model prevladan u korist novoga dijaloga koji ne zapada u apsolutno razdvajanje između znanosti i vjere.
Znanost je priznala dvije razine, na jednoj je znanstveno istraživanje u strogom smislu riječi, na drugoj je pak teološko. Tako je priznato dostojanstvo ljudske spoznaje u znanstvenom iskustvu i u teološkom promišljanju – ustvrdio je kardinal Ravasi.
U okvir tog plodnog kulturnog dijaloga uključilo se i Papinsko vijeće za kulturu, koje je nedavno, između ostalog, pokrenulo i projekt ‘Stoq’, koji se bavi znanošću, teologijom i ontološkim pitanjem. Danas u okviru Papinskoga vijeća za kulturu djeluje i zaklada vatikanskog prava ‘Znanost i vjera’, čija je zadaća ujedinjavanje više naličja, pogleda i dimenzija svojstvenih nekoj stvarnosti – istaknuo je kardinal Ravasi.
Činjenica da se moderna znanost služi simboličkim govorom i metodologijom, primjerice deduktivnom, kao i filozofija, potvrđuje da znanost i vjera nisu u opreci, nego su naprotiv u prijateljskom odnosu. Tako se može odgovoriti onima koji se još uvijek pozivaju na čisto znanstveni pristup stvarnosti. Obično je takav pojednostavljen pristup svojstven tehnici, koja se ne bavi složenošću stvarnosti, a ljudska stvarnost zahtijeva također i dimenzije poput moralne, teološke i estetičke. Istinska je znanost globalna humanistička stvarnost – zaključio je kardinal Ravasi.
rv/benedikt
