Iran žuri u pomoć zemlji piramida
Protiv Irana okrenuli su se ne samo SAD, Europa i, naravno, vječni neprijatelj Izrael, nego i arapske monarhije. Stoga, Teheran aktivno traži nove saveznike. I ovdje se, kao naručen, našao dolazak na vlast Muslimanske braće u Egiptu. Kako bi ih privukla na svoju stranu, Islamska Republika spremna je uložiti u zemlju faraona do pet milijardi dolara.
Vanjskopolitička situacija u kojoj se Iran našao sve više i više podsjeća na zamku. Teheran je okružen sa svih strana – Europa, SAD i Japan najavili su bojkot njegovim ugljikovodicima, Izrael prijeti zračnim napadima na njegova nuklearna postrojenja. Zapadnim silama naslijepo se pridružuju zakleti „prijatelji” Irana – sunitske monarhije u Perzijskom zaljevu. Čak i formalno saveznička, ali uvijek prije svega pragmatična Kina postupno odustaje od iranske nafte, preferirajući podjelu pariteta između Irana i Saudijske Arabije.
U stvari, Teheran ima još samo dva saveznika – Rusiju i Siriju. No, Europa i SAD imaju dosta poluga utjecaja na Moskvu kako bi je natjerali da ublaži svoju antizapadnu retoriku, posebno kad nestane napetost predizborne utrke. To je dobro pokazala i rezolucija Vijeća sigurnosti o Libiji, a čak još ranije – uskraćivanje isporuke sustava S-300 Iranu. A od Sirije sve manje koristi, naime i sama je zapravo u stanju građanskog rata.
U toj stvarno teškoj situaciji Iran mora tražiti potporu tamo gdje je ranije bilo je teško i zamisliti. Na primjer u Egiptu, kontakti s kojim su u posljednja tri desetljeća praktično bili ravni nuli. Dvije zemlje nemaju diplomatske odnose; nakon islamske revolucije 1980. godine Iran je povukao svog veleposlanika iz Kaira, budući da Egipat ne samo da je sklopio mir s Izraelom, nego je pod pritiskom SAD-a postao i jedan od glavnih saveznika u židovske države u regiji. Dugi niz godina bilateralni odnosi održavani su samo formalno, na razini Ureda za zaštitu interesa u Teheranu i Kairu.
Ali sada, nakon pada svjetovnog režima Hosnija Mubaraka, a posebno nakon pobjede Muslimanske braće na parlamentarnim izborima, situacija se dramatično promijenila. Mjesec dana nakon ostavke Mubaraka egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da vlasti u zemlji faraona Iran više nije smatraju „neprijateljskom državom”. Dokaz za to bila je dozvola za prolazak iranske flote kroz Sueski kanal, koju je Egipat dao prvi puta u zadnjih 30 godina. S druge strane, šef Ureda za zaštitu interesa Iranaca u Kairu Madzhtabi Amani rekao je kako je Teheran spreman doslovce u jednom danu obnoviti diplomatske odnose s Egiptom. Istodobno je obećao gospodarsku pomoć bratskom narodu sa strane Islamske Republike, kako bi se Egipat mogao oduprijeti pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država.
A sada, prema egipatskom listu Al Ahram, Kairo je poslao delegaciju u Islamsku Republiku. Ona namjerava istražiti mogućnosti ulaganja u proizvodnju i trgovinska poduzeća u Egiptu. Prema pisanju lista, iranski poslovni ljudi spremni su uložiti pet milijardi dolara u gospodarstvo države piramida.
Za Teheran, koji se našao u međunarodnoj izolaciji, gospodarska suradnja s Egiptom mogla bi značajno oslabiti breme embarga od strane zapadnih sila. Arapska republika, pak, ne bi imala ništa protiv ako bi u svojim ljetovalištima mogla ugostiti turiste iz Irana. Egipatska turistička industrija koja je u vrijeme vladavine Mubaraka osiguravala do 12 posto BDP-a, pretrpjela je ozbiljnu štetu nakon njegova svrgavanja i dolaska islamista na vlast.
Prošle godine je turistička industrija izgubila četiri milijarde dolara. A sada, kada se već svugdje naglas poziva da se na tamošnjim plažama zabrani nošenje bikinija i alkohol, turistička perspektiva Egipta općenito je dovedena u pitanje. To više što se dramatično smanjila razina sigurnosti, te su učestali slučajevi pljačke i otimanje turista od strane radikalnih skupina radi otkupnine.
Izlaz iz ove teške situacije mogao bi biti priliv posjetitelja iz Islamske Republike koje nimalo ne zbunjuju zapadnom umu ponekad neshvatljivi pozivi fundamentalističkih imama.
Izvor: PRAVDA/hu-benedikt.hr
