“Razarajući čimbenici braka i obitelji”
Predavanje dr. o. Ivana Kopreka na TPT-u
Zagreb, (IKA) – Posljednje predavanje prijepodnevnog dijela drugoga dana 55. teološko-pastoralnog tjedna 28 siječnja o temi „Razarajući čimbenici braka i obitelji” održao je dr. o. Ivan Koprek s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Predavač je uvodno istaknuo kako se u kulturalnom kontekstu vremena u kojemu živimo ljudsko mišljenje i djelovanje razotkriva u svojoj mnogostrukoj destruktivnosti. „Destrukcija” označava rušenje, razaranje, razgrađivanje, pustošenje, rasipanje, propadanje, uništavanje zapravo smrt.
U raznim antropološkim redukcionizmima danas se bezškrupulozno udaljavamo od zdrave slike o čovjeku. Razara se čovjek i njegov okoliš. Otvoreno se promiču mržnja i nasilje – „kultura smrti”, rekao je dr. Koprek.
Postmoderna, kako označujemo naše doba, podržava ideju destrukcije ili dekonstrukcije. Postmoderna se u biti grana u dva smjera: najprije jedan neokonzervativni ogranak s idejnom putanjom od M. Heideggera (odnosno F. Nietzschea) do J. Derridae u kojoj je očita dekonstrukcija zapadne metafizičke tradicije, s druge pak strane ogranak koji završava u praktičnom anarhizmu i nihilizmu. Dekonstrukcijom se uspoređuju binarne suprotnosti te umjesto opisivanja, kako kažu, i njihove „rigidne kategorizacije” dekonstrukcija želi pokazati koliko su takve suprotnosti u biti pomiješane i koliko ih je nemoguće odvojiti. Posvuda su vidljiva preklapanja koja rastaču stvarnost. Gotovo se prešutno prihvaća teza da kultura predstavlja društveno-povijesni konstrukt. Istodobno se veliča različitost.
Govori se da su identiteti promjenjivi, dinamični, fluidni i hibridni, rekao je dr. Koprek te upozorio kako je u takvoj duhovnoj situaciji vremena rasap obitelji kao osnovne stanice društva posvudašnji. Svima je iz bližega okružja poznato da je mnogi brak „puknuo”, da se često živi u drugome pa i trećemu braku… S druge pak strane mnogi jednostavno ne žele ući u brak i zasnovati obitelj… Danas se brak i obitelj nalaze u unakrsnoj vatri raznorodnih opasnosti. Proživljavaju ozbiljnu krizu i postali su predmetom nepoštedne manipulacije kojoj je cilj umanjiti njihovo značenje i razoriti im bit. Štoviše, mnogi danas vode otvoreni rat protiv braka i obitelji iz političkih, ekonomskih i inih – naročito pak ideoloških uvjerenja, rekao je dr. Koprek.
U predavanju se osvrnuo i na tri ideologije komunizam, feminizam i genderizam, a u zaključku je istaknuo kako brak, jamačno, danas nije dom i luka, a obitelj prva stanica zdravoga društva. Na rasap braka i obitelji ukazuju mnogi. Mnogi u tome i sudjeluju.
No, oba (brak i obitelj) predstavljaju „conditio humana” od pamtivijeka – bez toga čovjek ne bi preživio. Zapravo ni ne može. Organiziraju se i temelje na ljubavi, odgovornosti i respektu (uvažavanju) zajednice muškarca, žene i njihova potomstva. Kao takva obitelj je više nego li samo sentimentalna veza među ljudima a brak je više nego li pravno regulirani obostrani odnos s određenim seksualnim tendencijama. Brak i obitelj ima svoje povlašteno mjesto koje im osigurava, kako reče Hegel, mjesto čuvanja ćudorednosti. Tu se stvara humani potencijal, tj. cjelina životnih i socijalnih kompetencija čovjeka koje prethode ostalim kompetencijama koje su s jedne strane odgovorne za uspješnost individualnoga života, a s druge strane za razvoj slobodnoga društva, gospodarstva, kulture i Crkve… Tu čovjek uči što znači ljubiti i biti ljubljen – što to konkretno znači biti osoba. Brak i obitelj su mjesta izgradnje, rekao je dr. Koprek.
Izlaganje je zaključio riječima, kako je “lakše nešto razoriti nego graditi. Da, tako je silna moć negacije! Lakše je u sebi imati kaos nego red. Čovjeka je lakše pokvariti nego odgojiti! Biranjem lakšega od težega život postaje teži od težega. On zapravo nema budućnosti. Obitelj pak kao prva stanica društva daje nenadoknadiv obol za dobro društva i zajednice. Budućnost čovječanstva viđena je u njoj. Zato je svaka prijetnja obitelji prijetnja samome društvu. A kao božanska tvorevina, obitelj dolazi iz Božjega promisla, pa nam kao vjernicima valja shvaćati, da ona i ne može biti razorena. Svakako nikada bez kobnih posljedica”.
Izvor: IKA
