Vide Popović, dr. med.
predsjednik Hrvatske udruge Benedikt

Ne stidimo se svoje vjere, naroda i domovine

2. veljače 2015., ponedjeljak
Početak tjedna započeo sam po običaju odlaskom na posao. Moje radno mjesto je Klinički bolnički centar Split i to Klinika za plućne bolesti. Na specijalizaciji sam iz pulmologije. Nakon jutarnjeg sastanka stručnog kolegija otišao sam raditi na Hitni plućni prijem gdje ovih dana dolazi na pregled veliki broj ljudi. U tom smo periodu u godini kada ima mnogo različitih virusnih infekcija dišnog sustava uključujući gripu, a uz to je mnogo i tzv. atipičnih upala pluća. Mnogi ljudi dolaze uplašeni i u strahu jer im određene tegobe traju danima i ne prolaze na nikakvu simptomatsku terapiju, a pogotovo se uplaše kada vide da im nije bolje nakon što su uzeli antibiotik. Ne može im biti puno bolje uz antibiotik jer se većinom radi o infekcijama koje su uzrokovane virusima, a ne bakterijama na koje antibiotici djeluju. Svakog bolesnika koji dođe na hitni prijem treba strpljivo saslušati i postupiti prema njemu u skladu s pravilima struke te treba naći odgovarajuće riječi utjehe i razumijevanja s obzirom u kakvom je stanju. Inače dok ovaj dan provodim na poslu Crkva slavi blagdan Prikazanja Gospodinovog u hramu ili Očišćenja Marijinog ili Svijećnicu, spomen na dolazak Svete obitelji u hram.

Tim se blagdanom prisjećamo događaja iz Isusovog djetinjstva, kada su, prema Mojsijevom zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u jeruzalemski hram, da ga kao prvorođenca prikažu i posvete Gospodinu. Na današnji blagdan u crkvama se blagoslivljaju svijeće koje će se koristiti u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama. Po završetku posla išao sam na susret i druženje članova Hrvatske udruge Benedikt, a dan sam završio na redovnom mjesečnom susretu podružnice Hrvatskog katoličkog liječničkog društva Split koji je ovog puta bio posvećen Danu života i Danu posvećenog života te je tema susreta bila „Život biraj – savjest i sloboda izbora“. Program je vodila i pripremila dr. Danijela De Micheli Vitturi. Prigodnim riječima na temu susreta i svojim svjedočanstvima između ostalih obratili su se fra Nikica Devčić i novaci Družbe Isusove, prof. dr. sc. Ivica Grković, doc. dr. sc. Meri Matijaca, doc. dr. sc. Marko Jukić, dr. Danica Tandara, dr. Jadranka Vlašić, Ana Kovačević. Duhovni navještaj za ovaj susret imao je prof. dr. sc. don Ante Mateljan.

Posebni gosti ovog susreta bili su članovi Hrvatske udruge Bendikt pa sam se i ja, kao predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, obratio prigodnim riječima. Između ostaloga sam kazao: „Kao katolici, a uz to liječnici moramo uvijek i u svakoj životnoj i radnoj prilici štititi život i pravo na život od začeća do prirodne smrti. Može se postaviti pitanje je li potrebno imati poseban dan u godini posvećen životu. Svaki dan bismo trebali slaviti i štititi život te bismo se trebali radovati svakom susretu s drugim čovjekom neovisno o njegovom zanimanju, obrazovanju te društvenom i financijskom statusu. Naša je obveza kao vjernika i dobronamjernih ljudi radovati se životu drugoga i biti oni koji će svojim načinom života i ophođenja prema drugim ljudima biti glasnici dobroga, radosnog i kulture života. Na tragu toga Hrvatska udruga Benedikt je u lipnju prošle godine pokrenula javnu akciju za život i protiv ubijanja nerođene djece, a ta je akcija naišla na široku podršku. U sklopu te akcije potpisivala se i Deklaracija za život koju je kroz tjedan dana potpisalo više od tisuću ljudi. Kada je u pitanju Dan posvećenoga života na svakom je vjerniku laiku da svakodnevno teži biti bolji i svetiji tako da se to ne odnosi samo na svećenike, redovnike i redovnice. Kao ljudi smo grešni te nam se vrlo često teško oduprijeti grijehu. Jedna od dimenzija koja je obveza vjernika je biti odgovoran građanin te se angažirati u skladu s mogućnostima kako bi mijenjali sredinu u kojoj žive na bolje. Naša domovina je u sveopćoj krizi i mi vjernici katolici svojim društvenim angažmanom moramo preuzeti odgovornost za izlazak naše domovine iz te sveopće krize. Ne smijemo biti pasivni već svojim primjerom moramo potaknuti druge na djelovanje za opće dobro. Na nama vjernicima laicima, a uz to i liječnicima je velika zadaća da svojim djelovanjem i postupcima uvijek štitimo život te odgovornim društvenim djelovanjem nastojimo težiti boljem društvu. Nikad se nemojmo stidjeti svoje vjere i pripadnosti svome narodu i domovini te nastojmo živjeti do kraja vjernički kada je u pitanju kultura života i težnja da svaki dan budemo bolji.“

3. veljače 2015., utorak
U Dubrovniku je najvažniji dan u godini, a to je festa svetog Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika. Prema legendi Mlečani su se na putu za Levant 972. godine ukotvili u Gružu i pod Lokrumom s izlikom opskrbe hranom, a s pravom namjerom da zauzmu grad. Pomoć je pak Dubrovčanima stigla otkuda se nisu nadali, s neba. Tada se sveti Vlaho javio Stojku dok je ovaj noću molio u crkvi svetoga Stjepana i naložio mu da obavijesti Senat o namjeri Mlečana te da se pripreme za obranu. Nakon što je namjera Mlečana bila osujećena, Dubrovčani su izabrali svetoga Vlaha svojim glavnim zaštitnikom.

Štovanje zaštitnika svetog Vlaha ostalo je kroz burna vremena dubrovačke povijesti nepromijenjeno, a zaštita trajna. Festa svetog Vlaha se od 1. rujna 2009. godine nalazi na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine čovječanstva. Ovaj dan ostat će upamćen i po tome što je Međunarodni sud pravde u Haagu odbacio tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid počinjen u Domovinskom ratu. Sud u svom zaključku kaže kako je dokazano fizičko počinjenje genocidnih zločina, ali ne i specifična genocidna namjera istrebljivanja populacije. U presudi jasno piše kako je Sud utvrdio kako su JNA i srpske snage ciljale hrvatsko stanovništvo koje predstavlja skupinu zaštićenu po konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida i da su nad Hrvatima počinjeni brojni zločini. Zaključak je suda i kako su zločini protiv hrvatskog stanovništva počinjeni s namjerom da se etnički očiste područja koja su trebala ući u sastav srpske države, a ne s namjerom genocida. Za utvrđenje genocida potrebno je utvrditi i da su se zločini koji čine genocid dogodili, ali i postojanje namjere za počinjenje genocida. Sud je odbacio i srpsku protutužbu o genocidu počinjenom nad Srbima tijekom Oluje te je utvrdio kako su se zločini nad Srbima i njihovo zlostavljanje tijekom Oluje dogodili, ali nisu dosegnuli razmjere genocida. Utvrdio je i kako nije bilo neselektivnog granatiranja gradova tijekom Oluje i kako u brijunskom transkriptu nema nikakve genocidne namjere.

Pitanje je jesu li hrvatske vlasti od podizanja tužbe za genocid do izricanja konačne presude učinile sve što su mogle u organizacijskom, financijskom i pravnom smislu kako tužba ne bi bila odbačena. Je li angažiran najbolji pravni tim stručnjaka koji je trebao dokazati kako su zločini počinjeni nad hrvatskim stanovništvom u Domovinskom ratu genocid? Tijek sudske rasprave upućivao je kako će konačna presuda ići u smjeru odbacivanja optužbe za genocid. Ipak je za povijesno definiranje Domovinskog rata i odnos u budućnosti Hrvatske i Srbije ova presuda jako važna jer jasno kazuje tko je žrtva, a tko agresor i kako je počinjen zločin nad hrvatskim stanovništvom i Hrvatskom.
4. veljače 2015., srijeda
Nakon standardnog radnog dana pripremao sam dokumentaciju u vezi predstojećih aktivnosti Hrvatske udruge Benedikt. Naime Hrvatska udruga Benedikt je kulturna udruga osnovana u Splitu u ožujku 2011. godine, a u svom radu promiče kršćanske, domoljubne i rodoljubne vrijednosti i ideje, ali isto tako progovara i o svim aktualnim društvenim temama.

Udruga nosi naziv po svetom Benediktu, ocu zapadnog redovništva i zapadnoeuropske kršćanske kulture kojega je papa Pavao VI. 1964. godine proglasio svecem zaštitnikom Europe. U svom radu vodimo se krilaticom pravila svetog Benedikta „Ora et labora“. Udrugu čine vjernici laici koji su spremni svojim angažmanom i vlastitim primjerom kroz udrugu, ali i izvan nje promicati vrijednosti kršćanstva i pripadnosti hrvatskom narodu i domovini te mijenjati društvo u kojem živimo na bolje. Od svog osnutka Hrvatska udruga Benedikt bila je organizator gotovo 200 različitih društvenih, kulturnih i duhovnih događanja, a posebno je za istaknuti organizaciju manifestacija Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju i Hrvatski aktivistički festival VIDIK fest. Uza sve aktivnosti udruga svakodnevno održava i portal na stranici www.hu-benedikt.hr. Na događanjima Hrvatske udruge Benedikt okuplja se veliki broj ljudi, a na istima su gostovali brojni poznati iz javnog, crkvenog, kulturnog i znanstvenog života. Dan sam završio predavanjem prve pomoći kandidatima za vozače. Kroz predavanja prve pomoći cilj je mladim ljudima prenijeti određena znanja i vještine kako bi znali pružiti postupke prve pomoći ako naiđu na ozlijeđenog bilo u prometu bilo u svakodnevnom životu. Jako je bitno širiti svijest o važnosti pružanja prve pomoći te je na svakom pojedincu da, u skladu sa svojim znanjem i mogućnostima, pokuša spasiti život i smanji ozljeđivanje unesrećene osobe na koju naiđe. Nažalost mnogo je situacija kada ozlijeđenog svi zaobilaze i nitko mu ne pomaže, ali bi se onda trebali zapitati bismo li bili bešćutni da znamo da će se tako netko odnositi prema nama ili našim najmilijima u situaciji kada nam je ugrožen život.

Danas se obilježava i Svjetski dan borbe protiv raka. U Hrvatskoj, preko 21 tisuću osoba svake godine oboli dok oko 14 tisuća osoba umre zbog raka. Najčešći tumori u muškaraca su rak pluća (18%), rak prostate (16%), i rak debelog crijeva (15%), dok su u žena najčešći rak dojke (24%), rak debelog crijeva (13%) i rak pluća (7%). Na svijetu, preko 14 milijuna ljudi godišnje oboli, a 8,2 milijuna ljudi umre od raka. Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti na svijetu su rak pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30% svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih ponašajnih rizika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti, te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda. Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 70% svih smrti zbog raka pluća. Oko 70% svih smrti povezanih s malignim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20% njih uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus). Budući radim s plućnim bolesnicima susrećem veliki broj bolesnika koji imaju rak pluća ili pak imaju neki drugi rak koji je dao presadnice u pluća. Kada ste u kontaktu s tim ljudima vidite kroz što sve loše oni prolaze tijekom liječenja i koliko se promijenio život njima i njihovim najmilijima od trenutka postavljanja dijagnoze. Mnogi bolesnici su odmah po postavljanju dijagnoze u situaciji da im nije moguća nikakva osim simptomatske terapije, a drugi pak prolaze jako teško razdoblje kada imaju mnoge loše nuspojave kemoterapije ili radioterapije. Uvijek me raduje kada vidim uspjeh u liječenju i dobro podnošenje terapije, a s druge strane želim da se svim terminalnim bolesnicima koliko je to moguće smanji patnja. Nadam se kako će se napretkom medicine i znanosti iznaći novi lijekovi koji će poboljšati uspjeh liječenja malignih bolesti ili pak produljiti životni vijek ljudi s rakom.

Vide Popović, dr. med.
predsjednik Hrvatske udruge Benedikt

Izvor: hrvatsko-slovo.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save