Predsjednica je u Berlinu razbila hrvatsku međunarodnu izolaciju
Za manje od mjesec dana svojeg mandata Predsjednica Republike Hrvatske imala je tri vrlo značajna državnička putovanja izvan zemlje.
Za manje od mjesec dana svojeg mandata Predsjednica Republike Hrvatske imala je tri vrlo značajna državnička putovanja izvan zemlje. Odlazak u Sarajevo bio je simbolična potvrda nastavka dosadašnje regionalne politike. Putovanje u New York pokazalo je ugled koji u međunarodnoj diplomaciji uživa gospođa Grabar-Kitarović, a što su neki kod nas pokušavali dovesti u pitanje. Susret s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel označio je izlazak Republike Hrvatske iz višegodišnje međunarodne izolacije, ali je i snažna poruka o međunarodnoj politici koju će Hrvatska voditi.
Susret s predsjednikom Gauckom i kancelarkom Merkel u Berlinu na samom početku mandata hrvatske Predsjednice trebali bi označiti kraj međunarodne izolacije u kojoj se Hrvatska nalazi posljednjih godina. Takav nezavidni položaj države koja se našla u dubokoj gospodarskoj i socijalnoj krizi bio je zapečaćen ponašanjem našeg političkog vrha u slučaju izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustaća njemačkom sudu. Slučaj kojeg dana svi poznajemo pod nazivom Lex Perković još i danas stigmatizira Hrvatsku, iako naša ministrica vanjskih poslova izjavljuje da se toga nitko ni ne sjeća.
Ne treba olako gospođu Pusić optužiti da laže jer ona i ne može znati koliko se šefovi najjačih europskih država sjećaju tog slučaja, budući da je i ona suodogovrna za međunarodnu izolaciju u kojoj se nalazimo. Ako izuzmemo protokalrne usputne sastanke u tijelima Europske unije, gospođa Pusić može na prste jedne ruke nabrojati bilateralne susrete sa svojim kolegama iz najvažnijih država Europske unije. Na sastancima na kojima se ona s njima slučajno susreće u uredima Bruxellesa ne razgovara se o zastranjivanjima jedne države, osim ako sastanak nije organiziran baš o tome. Naravno, nikome u Uniji to nije padalo na pamet. Ostavili su Hrvatsku u izolaciji da shvati gdje je pogriješila.
Videći kakve sugovornike imaju pred sobom, čelnici Unije nisu ni pokušavali službeni Zagreb uvjeriti da su pogriješili, ne samo u slučaju Lex Perković, nego i u brojim drugim stvarima. Hrvatska je sad dio EU i nesposobnost hrvatske Vlade da obavi tako jednostavne zadaće kao što je izrada programa za povlačenje bespovratnih sredstava, ostavlja posljedice na gospodarstvo, socijalnu politiku, migracije i financije cijelog prostora ujedinjene Europe. Prgavo ponašanje hrvatskog premijera i nepostojanje želje bivšeg predsjednika Josipovića da mu se suprostavi nije čelnicima EU i država članica ostavilo puno prostora. Izolacija je bila najbolji način da se Hrvatima pošalje snažna poruka.
Susret nedavno izabrane hrvatske Predsjednice koja se od prvog dana svog mandata suprostavlja pogubnoj politici našeg premijera, s dvoje vodećih njemačkih političara poruka je iz Berlina da Hrvatska ima saveznike koji su zainteresirani za to što se događa s nama, ali i da oni žele u Zagrebu imati suradnike. Koliko su u Berlinu zainteresirani za Hrvatsku govore i zbivanja iz prošle godine. Hrvatski premijer Milanović, opterećen vlastitim egom, umišlja da je nenadmašan u provokacijama ljudi s kojima bi trebao razgovarati. Gospođa Merkel se ne razmeće latinskim citatima i izrekama i ne priča šale o ljudima s kojima treba razgovarati, ali zna provocirati možda i bolje nego hrvatski premijer. Povodom stote obljetnice izbijanja Prvog svjetskog rata gospođa Merkel je inicirala susret sa šefovima država jugoistočne Europe i to u Dubrovniku, hrvatskom gradu u kojem se nije željela sresti s hrvatskim premijerom. S predsjednikom Josipovićem nije imala duljeg bilateralnog susreta. Bio je to njezin vrlo znakovit odgovor na ponašanje hrvatskog vrha u slučaju Lex Perković.
Nažalost domaći mediji, posebno javna televizijska kuća, nisu u ovome vidjeli povod za malo opsežniju analizu i višednevno istraživanje, odnosno komentiranje. Malo više su nas, baš kao i tiskovine, bombardirali vijestima o tome kako je gospođa Merkel zadivljena ljepotom dubrovačkih zidina.
Susret hrvatske Predsjednice s njemačkom kancelarkom, prema prvim agencijskim vijestima bio je obilježen razgovorima o obnovi hrvatsko-njemačkog partnerstva, ali i posljedicama ponašanja kao u slučaju Lex Perković. Ova pljuska našoj ministrici vanjskih poslova došla je samo dan nakon što je ona izjavila kako se tog slučaja nitko u Europi više ni ne sjeća.
Posebna zanimljivost vezana je za razgovore hrvatske Predsjednice i njemačkog Predsjednika. Joachim Gauck je veći dio svoje političke karijere posvetio razotkrivanju rada Stasi-ja, zloglasne tajne policije bivšeg DDR-a. Niti on nije zaobišao spomenuti ponašanje Hrvatske u slučaju izručenja Perkovića i Mustaća. Zanimljivija od toga je informacija da je njemački Predsjednik u razgovoru s hrvatskom Predsjednicom forsirao naziv zapadni Balkan, dok je gospođa Grabar-Kitarović inzistirala na pojmu jugoistočne Europe. Ovako čvrst stav naše Predsjednice sasvim je jasna poruka da Hrvatska ima svoje nacionalne interese od kojih ne odstupa, bez obzira na to koliko snažan sugovornik bio nasuprot njoj.
Idućih dana ćemo imati priliku više saznati o detaljima razgovora koje je gospođa Grabar-Kitarović imala u Berlinu. Kakvi god ti detalji bili oni ne mogu umanjiti činjenicu da je ostvaren strateški cilj, a to je izlazak Hrvatske iz međunarodne izolacije i obnova partnerskih odnosa s jednom od vodećih europskih država. Ne zaboravimo da nije isto imati partnerski odnos s Njemačkom na početku devedesetih i danas. Sjetimo se koliko nam je bilo značajno to partnerstvo prije četvrt stoljeća, bez obzira na to što je tada njemačka službena politika još uvijek bila opterećena frustracijama svjetskih ratova prošlog stoljeća. Danas se Njemačka uspjela izdići iznad toga i možemo slobodno reći da diktira gospodarske i političke tokove suvremene Europe. Zato je partnerstvo s Njemačkom danas višestruko značajnije nego na početku devedesetih.
Autor: Ante Gugo/politikaplus.com
