PERZIJSKI ZALJEV KLJUČA: Novi kaos u režiji Irana i Saudijske Arabije!
Panika u Saudijskoj Arabiji koja, zbog poraza sunita u Jemenu, na granici počinje gomilati svoju vojsku. Amerikanci evakuiraju svoje osoblje.
Epsko suparništvo između bivšeg „bliskoistočnog žandara” Irana i sunitskog hegemona Saudijske Arabije, prijeti novom opasnom eskalacijom sukoba koja može dodatno destabilizirati cijelu, ionako već terorizmom tzv. Islamske države zahvaćenu regiju.
Tzv. Arapsko proljeće zaobišlo je veliki Arapski poluotok zahvaljujući savezničkom odnosu SAD-a i inače krajnje despotskog i rigidnog režima u Saudijskoj Arabiji, koji je imao „zeleno svjetlo” za gušenje bilo kakvih narodnih i demokratskih revolucija u svom dvorištu. To se najbolje pokazalo u primjeru Bahreina i narodnog pokreta njegovog većinski šijitskog stanovništva, kojim već desetljećima upravlja manjinski sunitski režim pod nadzorom Ryada, a koji je bio ugušen kombinacijom prijetnji i državne sile. Iran se u ta zbivanja nije želio mješati iz jednostavnog razloga: mali Bahrein je za njega ipak prevelik zalogaj jer je tamo stacionirana američka V. flota koja nadzire cjelokupni Perzijski zaljev.
Ugroženi interesi SAD-a i integritet Saudijske Arabije
Od ljeta prošle godine, kada su šijitske postrojbe Huta svrgnule sunitsku vlast u jemenskom glavnom gradu Sani, traju neprestane borbe za nadzor nad važnim strateškim točkama zemlje. Nakon što je u siječnju ključni saveznik SAD u borbi protiv Al-Qaide, predsjednik Hadi, podnio ostavku i tako gurnuo zemlju u kaos, s njim je pao i premijer prozapadne vlade Halid Bahaha, čime je zemlja dovedena u politički vakuum tj. bezvlašće. Saudijska Arabija i SAD izgubile su nadzor nad stanjem u toj 24-milijunskoj zemlji na strateški važnoj poziciji na jugu Arapskog poluotoka kojom se, pored Đibutija koji je pod francuskim nadzorom, kontrolira ulaz u Crveno more.
Ali, osim ugrožene američke borbe protiv Al-Qaide, čiji je jemenski ogranak jedan od najradikalnijih (u stvarnosti, tamošnji problem s Al-Qaidom umjetno je stvoren upravo zbog američkog nastojanja za sprječavanjem scenarija koji se sada događa u zemlji tj. jačanja iranskog faktora na Arapskom poluotoku), puno veću ugrozu osjeća sama Saudijska Arabija.
Eventualnim ovladavanjem Jemenom, Iran bi po prvi put aktivno ušao na prostor Arapskog poluotoka. Iran, po libanonskom obrascu organiziranja tamošnje svemoćne proiranske Božje stranke „Hezbolah”, Jemen može vrlo lako dezintegrirati i bez problema ovladati njegovim sjevernim teritorijem s glavnim gradom Sanom. Dovoljno je da se u Jemenu pojave instruktori Hezblaha, što, operativno gledano, nije nikakav problem učiniti.
U tom slučaju šijitima je otvoren put za spajanjem s šijitskim stanovništvom iz južnih djelova Saudijske Arabije čija se nazočnost proteže prema jednom od najvećih svjetih mjesta islama, gradu Meki. Takav scenarij potencijalno prijeti raspadom Saudijske Arabije kao države, do kojega, zbog goleme financijske snage zemlje ne može doći brzo, ali kao proces je itekako realan.
Saudijska Arabija vrlo je slabo naseljena pustinjska zemlja, koja, bez obzira na ogromni novac i prilično moderno naoružanje njene vojske, ima još jedan veliki problem, o kojem se malo govori. Naime, njezin vojnički sastav čine ogromnim djelom profesionalni vojnici iz Sudana i Pakistana, dok sama zemlja, paradoksalno, čak nema niti obvezan institut služenja vojnog roka. Saudijci uglavnom služe u zrakoplovstvu, tenkovskim posadama i sl. ali, kolokvijalno govoreći „prašinari”, kao ključni čimbenik na terenu, redom su strani najamnici. A pitanje motiviranosti stranaca u slučaju rata uvijek je dvojbeno.
Osim toga, radikalni vahabisti (koji danas upravljaju državom) smješteni su uglavnom oko glavnog grada Ryada i pustinjskog djela zemlje. Na zapadu, u planinskom području zemlje koje se proteže od Jordana do južnog Jemena, žive umjereni suniti i šijiti u međusobnoj snošljivosti. Državne vlasti već godinama naseljavaju vahabiste na područje same Meke, ali to u čitavoj ovoj priči i ne igra neku bitnu ulogu.
Šijtski pobunjenici danas su zauzeli zrakoplovnu bazu
U srijedu su šijitski pobunjenici zauzeli važnu zrakoplovnu bazu El-Anad, koja se do sada nalazila u rukama snaga odanih izbjeglom predsjedniku Hadiju. On se u međuvremenu povukao u grad Aden, smješten na obali istoimenog zaljeva. Iz baze, smještene 60 km od samog Adena, pobunjenici su ukrali sve naoružanje i prebacili ga na sjever zemlje odakle se očekuje saudijska invazija. Inače, pobunjenici su 22. ožujka osvojili i treći po veličini jemenski grad Taizz, gdje su počeli dovlačiti pojačanja za svoje daljnje napredovanje.
Svrgnuti predsjednik traži vojnu intervenciju
U svezi s nezaustavljivim napredovanjem šijtskih pobunjenika, predsjednik Hadi je iz Adena pozvao Vijeće sigurnosti UN-a odobriti međunarodnu vojnu intervenciju u Jemenu kroz donošenje rezolucije. Intervenciju bi trebale provesti upravo Saudijska Arabija i njeni sateliti u Perzijskom zaljevu (Oman, Katar, UAE, Bahrein). Saudijska Arabija je već počela gomilati svoje vojne postrojbe na granici s Jemenom, a Amerikanci su danas pozvali svoje osoblje na evakuaciju iz iste države.
Najveće je pitanje kako će u tom slučaju reagirati Iran koji je ipak prilično daleko od tog područja i koji još uvijek o svemu šuti. Iran je trenutačno najviše zaokupljen pregovorima s Amerikancima oko rješenja pitanja njegovog nuklearnog programa i skidanja nametnutih mu gospodarskih sankcija.
Tko su Huti?
Iako pojam Huti može asocirati na istoimeni narod poznat iz krvavog ratnog sukoba i genocida u Ruandi ’90-ih godina prošlog stoljeća (između narodaTutsi i Huta), to s predmetnim nema nikakve veze. Huti u Jemenu pripadaju šijtskoj sekti Zeida koji žive uglavnom na sjeveru zemlje i čine oko trećine ukupnog broja stanovnika Jemena koji iznosi 24,4 milijuna. Ime su dobili po svom osnivaču Huseinu Al-Husiju koga je jemenska vojska ubila 2004. godine.
Od tada do danas organizirali su više pobuna zbog diskriminacije i želje za proširenjem svoje autonomne provincije Sada. Snažno su proširili svoj utjecaj na čitavom sjeveru zemlje, a u kolovozu prošle godine počeli su održavati masovne prosvjede protiv državne vlasti. Do sredine rujna već su zauzeli i znatan dio glavnog grada Sane i ključne državne ustanove.
Autor: Zoran Meter/dnevno.hr
