Turudić: Tko se boji kriminaliziranja zle tvrdnje da je Oluja bila organizirano etničko čišćenje?
LUČIĆ, PONOŠ, GRBIN I TURUDIĆ U OTVORENOM – “Ne znam tko se ima bojati toga da se kriminalizira zla tvrdnja da je Oluja bila organizirana akcija etničkog čišćenja”, izjavio je Ivan Turudić sudac Županijskog suda u Zagrebu govoreći u emisije Otvoreno o svom prijedlogu za uvođenje u Kazneni zakon zabrane poricanja Domovinskog rata.
Turudić je ponovio da se radi o glasnom prijedlogu da se to ugradi u Kazneni zakon ili doradi članak 325 koji regulira javni poziv na mržnju. Napomenuo je kako nikada nije rekao da bi se kaznom od 3-5 godina zatvora trebalo sankcionirati one koji negiraju Domovinski rat.
Turudić je kazao kako je uvođenje u Kazneni zakon zabrane poricanja Domovinskog rata ideja iza koje stoji, no ništa konkretno nije napravio. Drago mu je da se otvorila javna rasprava vezana uz ovu temu.
Sudac Turudić također smatra kako se treba uvesti kažnjavanje negiranja zločina u komunizmu.
Grbin: Ako netko negira deklaraciju, ne smije biti sankcija jer smo demokratsko društvo i sloboda govora treba biti zagarantirana
Peđa Grbin predsjednik saborskog Odbora za Ustav kaže da kada se govori o Domovinskom ratu prvenstveno treba govoriti o Deklaraciji o Domovinskom ratu koji je Sabor usvojio 2000. godine gdje se jasno kaže da se govorilo o agresiji, ali isto tako i o oružanoj pobuni gdje u 7. točki pozvao sve u Hrvatskoj da svojim istupima ne negiraju Domovinski rat i njegovo dostojanstvo.
“Ako netko negira deklaraciju, ne smije biti sankcija jer smo demokratsko društvo i sloboda govora treba biti zagarantirana. U argumentiranoj diskusiji treba pobiti tvrdnje da na Hrvatsku nije izvršena agresija”, naglašava Grbin.
Lučić: To je legitimno pravo u svakodnevnom govoru, ali dolazi do problema kad dođe na razinu institucija
Povjesničar Ivo Lučić kaže da sve države štite svoje temeljne vrijednosti te da bi u Hrvatskoj pojedinci koji rade javno to trebali raditi na razini institucija. U Hrvatskoj postoje dvostruki kriteriji i zbog ozbiljnosti teme jako je važno da se što više razgovara. Spomenuo je primjer Italije koja uz sankcioniranje negiranje holokausta, sankcionira one koje bi negirali komunističke zločine u Istri, na graničnom dijelu fojbi.
“Rezultati Domovinskog rata su vrijednost koje se štite kroz Ustav, a to je samostalna nezavisna suverena i demokratska Republika Hrvatska”, rekao je Lučić dodavši kako prijedlog Turudića vidi kao reakciju na sadašnje stanje u društvu – na sve pokušaje negiranje karaktera Domovinskog rata.
“Imate ljude koji misle da bi to trebalo štiti kaznenim zakonom, a imate i one koji misle da to nije nikakva vrijednost i da bi to trebalo na sasvim drugi način interpretirati”, rekao je dodavši da je to legitimno pravo u svakodnevnom govoru, ali da dolazi do problema kad dođe na razinu institucija.
“Pojedinci koji djeluju javno, pogotovo u sustavu službeno, oni se moraju držati Ustava i ne
bi smjeli raditi protiv Ustava Republike Hrvatske”, naglasio je Lučić dodavši kako nije sklon verbalnom deliktu, ali razumije zagovaranje takvog nečega u današnjoj situaciji.
Novinar Tihomir Ponoš rekao je da je u Hrvatskoj bio i građanski rat nakon kojeg je izvršena agresija na zemlju. Naglasio je kako sankcioniranje poricanja Domovinskog rata onda nije utemeljeno.
“Što se tiče negiranja agresije, to je činjenično netočno. Kad se podastru sve činjenice, ne trebaju se poduzimati daljnje zakonodavne mjere”, rekao je.
Lučić je na to odgovorio da u Hrvatskoj imamo dvostruke kriterije. Smatra kako su ovakvi razgovori važni te da o neslaganjima koja imamo treba posvetiti više vremena te bi se onda mogli usuglasili oko činjenica i o karakteru Domovinskog rata.
Turudić tvrdi da je od početka bila agresija, da nikad nije bila spontana pobuna te da su Srbi u Hrvatskoj bili izmanipulirani.
Grbin je ponovio da se država ne smije miješati u slobodu izražavanja misli, djela i radnji. Pritom je spomenuo primjere iz zakonodavstva SAD-a te slučaj paljenja zastave.
Lučić: Moramo biti dosljedni u sankcioniranju ljudi i zaštiti njihova prava na slobodu govora
Lučić je, osvrnuvši se na slobodu izražavanja misli, podastro primjer otkaza zbog slobode izražavanja trima novinarkama na HRT-u.
“Koja je to sloboda, koji govor? Jesmo li svi jednaki pred zakonom? Koje mi to vrijednosti štitimo? Moramo biti dosljedni u sankcioniranju ljudi i zaštiti njihova prava na slobodu govora”, kazao je Lučić.
Turudić je rekao da smo vrlo teško usporedivi s SAD-om te kako pripadamo drugom pravnom krugu.
“No slijedom svega toga, Vi onda predlažete da se ukine kazneno djelo povrede ugleda Hrvatske”, upitao je Turudić Grbina, na što je on odgovorio kako smatra da se to djelo previše široko tumači te da bismo trebali biti liberalniji. “Nema u Hrvatskoj previše postupaka zbog govora mržnje, to je praksa koja će se u Hrvatskoj tek razvijati”, naglašava Grbin.
Široka rasprava se povela i o tome treba li uvesti kazneno djelo poricanja komunističkih zločina.
Svi su se složili da su Domovinski rat i njegove vrijednosti za Hrvatsku važna tema.
“Gospodarskog rasta i oporavka neće biti dok se i ove teme ne riješe”, rekao je Turudić.
“Dok god ne postignemo konsenzus oko važnih pitanja, prije svega oko Ustava RH, vrijednosti na kojima je stvorena, mi onda nemamo nikakve šanse potići blagostanje, razvoj, već će svaka ova priča o gospodarskom rastu biti bespredmetna”, zaključio je Lučić.
Izvor: narod.hr
