ZANIMLJIVOSTI: Od Posljednje večere do Kalvarije
Donosimo neke zanimljivosti kroz objašnjenja pojmova vezana uz Veliki tjedan, a posebno Trodnevnice, od Velikog četvrtka do Uskrsa.
Dvorana Posljednje večere nalazi se u blizini Sionskih vrata u Jeruzalemu. Prostorija je to, na katu, iznad Davidova groba, bez ikakvog namještaja ili ukrasa. Posjet i osobna molitva su dopušteni, ali Misa se može služiti samo dva puta u godini.
Masline u Getsemanskom vrtu stare su najmanje 16. stoljeća i sa sigurnošću možemo tvrditi da su izbile iz korijena onih maslina koje su bile svjedoci Isusove muke i krvavoga znoja.
Sam Maslinski vrt su 1681. od muslimana otkupili Hrvati, braća Branković iz Sarajeva i darovali ga franjevcima na čuvanje.
Put od tvrđave Antonije tj. mjesta na kojem je Isus osuđen na smrt do mjesta raspeća dug je 600 metara. Golgota, litica na kojoj je Krist raspet na križu, nalazila se oko 45 metara zapadno od jeruzalemskih zidina.
Bičevanje. Bičevani su u Isusovo vrijeme smjeli biti robovi, ratni zarobljenici i tuđinci, a rimski građani nikako.
Baraba. Origen svjedoči da se Baraba zvao Isus. Ime BAR ABA znači sin oca ili na aramejskom sin učitelja.
Trnova kruna imala je oblik kacige. Prema predaji, nakon skidanja s križa, uzeo ju je jedan od svjedoka raspeća. Najpoznatija relikvija trnove krune danas se čuva u Saint-Chapelle u Parizu. Izlaže se u katedrali Notre Dame svakog prvog petka u mjesecu u 15 sati.
Pilatova žena. Grčka crkva štuje Klaudiju Prokulu, Pilatovu ženu, kao sveticu 27. listopada (sv. Prokla), a etiopska 19. srpnja (sv. Abrokla)
Razapinjanje. Židovi su u Isusovo vrijeme smjeli nekoga kamenovati, baciti u vatru, odsjeći mu glavu, baciti ga s hridine ili utopiti ali razapinjanje je bilo pridržano Rimljanima. Rimljani su kaznu razapinjanja preuzeli od Kartažana, a ovi pak od Perzijanaca. Primjenjivali su je za krađu, umorstvo, izdaju, pobunu, političke ustanike ali isključivo za građane drugog reda, nikako za Rimljane. Nakon smrti Heroda Velikoga Rimljani su na križ pribili 2000 ustanika.
Križni put. Svakog petka iz samostana sv. Spasitelja u Jeruzalemu kreće križni put Ulicom bola (Via Dolorosa) do Kalvarije u 15.00 sati, osim prvog petka nakon Božića i ako je sam Božić u petak. U slučaju nevremena križni put je u crkvi.
Judino samoubojstvo. U Starom zavjetu samoubojstvo se nije smatralo konačnim raskidom s Bogom.
Prvi sačuvani oblik pobožnosti križnog puta nalazimo u Georgijanskom lekcionaru u kojem su opisani obredi što su se u Jeruzalemu obavljali između 5. i 8. stoljeća.
Postojanje Poncija Pilata potvrđuje jedno jedino arheološko svjedočanstvo – ploča iz Cezareje Primorske otkrivena 1961., i zapisi u kojima je tužen caru Tiberiju. Jednom od strane Židova zato što je postavio zlatne grbove carstva na svoju palaču u Jeruzalemu, što je vrijeđalo njihove vjerske osjećaje. Drugi put ga je tužio upravitelj Sirije zato što je dao smaknuti vođe Samarijanaca koji su se okupili na brdu Gerizim u potrazi za svetim posudama iz zavjetnog šatora.
Bazilika na Kalvariji koju je izgradio car Konstantin bila je tri puta veća od današnje. U središtu je bilo dvorište nad kojim se dizala stijena u obliku lubanje sa zlatnim križem na vrhu.
Ključevi Bazilike Svetoga Groba. Zbog sukoba kršćanskih zajednica, Saladin je naredio da ključeve Bazilike Svetoga Groba čuva jedna muslimanska obitelj. Stoga, od 1246. teške ključeve vrata Bazilike čuva jedna muslimanska obitelj, a druga također muslimanska ima pravo otvoriti vrata.
Na hridi Golgote otkriven je kameni prsten za koji se smatra da je služio za fiksiranje križa. Naime, križ se može zabiti u zemlju, ali u kamenu liticu ne. Promjer prstena od 11 cm mogao je držati križ visine 3 metra.
Vršak Longinova koplja čuva se u riznici bazilike sv. Petra u Vatikanu. Longin je rimski vojnik koji je kopljem probo Isusov bok. Papa Inocent VI. uvrstio ga je u popis svetaca 1340.-e godine.
Ukop. Za Isusov ukop Nikodem je donio 100 libara smjese smirne i aloja tj. oko 33 kg što je količina za kraljevski pogreb.
Pripremila: Sanja Sin/croative.net
