Urušavaju li se pravni temelji Referenduma?
NAJVEĆA HRVATSKA PRAVNA BRUKA U POVIJESTI – ILI SREĆA ZA HRVATSKI NAROD…?
To je pitanje koje se ovih dana u razgovorima sa sugovornicima, a poglavito onim pravne struke – sve više postavlja? Doista, i pravnome laiku kad pogleda
ustavne i zakonske propise po pitanju Referenduma, odmah postaje jasno da je tu nešto mutno i da ti temelji nisu dobro, ili su vrlo loše ili nikako postavljeni, da Hrvatskoj predstoji veliki pravni potres, a vladajuće strukture iz vlasti, ali i one iz hadezeovske oporbe nalaze se u teškom položaju, jer kako se čini ovakav kakav je proveden Referendum nema oslonca u pravnim propisima; u Ustavu RH, u Ustavnom Zakonu za provedbu Ustava, u Zakonu o referendumu…!
Po Internetu je sve više naslova – Referendum nije prošao! Slijedi li najveća hrvatska pravna bruka u povijesti i svjetska sramota?
Sve je počelo kad je jedan dubrovački dipl. pravnik počeo čačkati i proučavati propise o referendumu, i svoj nalaz objavio u Dubrovačkim novinama.
O čemu se zapravo radi?
Hrvatski Sabor je u lipnju 2010. (procjenjujući da najvjerojatnije na referendum neće izići većina svih upisanih birača) – usvojio Izmjene i dopune Ustava RH i po pitanju referenduma, i umjesto dosadašnjeg stavka kjoji je govorio da je referendum uspješan ako je „za“ pitanje (prijedlog) glasala većina birača izišlih na glasanje, ali pod dodatnim uvjetom da je izišlo više od 50% svih birača upisanih u birački spisak RH.
Izmjenom Ustava je utvrđeno da je dovoljno da „za“ glasa većina birača koji su izišli na izbore da referendum bude uspješan, sada bez dodatnog uvjeta da na izbore treba izići više od 50% svih upisanih birača. Ovo je popularno nazvano „Šekslex“, kao Šeksov zakon.
I prije par dana se i sami gospodin Šeks pohvalio da nije bilo te izmjene Ustava da Referendum sigurno ne bi prošao.
Nakon svake Izmjene ili dopune Ustava donosi se i tzv. Ustavni zakon za provedbu Ustava.
U tome zakonu je izričito utvrđeno da se izmjene koje se odnose na referendum ne mogu izravno ustavno primijeniti, već da treba u roku od šest mjeseci usaglasiti postojeći Zakon o referendumu… s odredbama izmijenjenoga Ustava. To usaglašenje je bila izričita obveza Sabora, ali, to Sabor RH ni do dan danas nije učinio jer je izgleda netko bio zaboravan i to usaglašenje je propustio.
Hrvatski sabor je napravio nevjerojatan previd ne uskladivši Zakon o referendumu s promjenom ustavnih odredbi o referendumu prije raspisivanja državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, iako je to bio dužan u smislu odredbe članka 7. stavak 1. i stavak 2. alineja 9. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine”, br. 121/10.), čime je doveo u pitanje ustavnost i zakonitost provedbe i rezultata netom održanog referenduma!
Naime, odredba članka 6. stavak 2. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne novine”, br. 33/96., 92/01., 44/06., 58/06., 69/07. i 38/09.) kojom je propisano da se “na državnom referendumu odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Republike Hrvatske” je ostala neizmijenjena na pravnoj snazi i nakon promjene Ustava iz lipnja 2010.g., kojom je iz teksta Ustava brisana ranija odredba da je za donošenje valjane odluke na referendumu uz većinsku odluku birača koji su glasovali – potrebno i ispunjavanje dodatnog uvjeta da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Dodatni je problem što se novo ustavno određenje o referendumu ne može neposredno primijeniti, i ako ćemo se striktno pridržavati duha i slova Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine”, br. 121/10.), već je, da bi se omogućila primjena novih ustavnih odredbi o referendumu – potrebno prethodno donošenje, odnosno usklađivanje Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne novine”, br. 33/96., 92/01., 44/06., 58/06., 69/07. i 38/09.) s izmijenjenim ustavnim odredbama, koje na nov način reguliraju provedbu referenduma.
Možda bi se problem mogao i prešutjeti kad u Hrvatskoj ne bi postojao veliki postotak građana koji se protive ulasku Hrvatske u EU i koji u tome vide svoju veliku šansu, koju zasigurno neće propustiti..
Čini se da se mnogi nalaze pred teškim problemom, kako politika jednako tako i Ustavni sud RH koji će, kako se čini, morati presuditi o sudbini Referenduma.
Podatci koje je Državno izborno povjerenstvo za provođenje referenduma javno iznijelo u javnost, tj njihovu točnost nitko nije osporavao. Ukupno izišlih na glasanje je bilo oko 43% svih upisanih u biračke spiskove RH. A to je daleko ispod 50%, (da bi Referendum bio pravovaljan prema neizmjenjenom Zakonu o referendumu…) ti podaci su vjerodostojni, službeno su ovjereni i potvrđeni, s njima se izišlo u svjetsku javnost i više ih nitko ne može natrag povući, a službeno su podastrijeti i Europskoj Komisiji.
A što sad? Kako se čini ti podatci ne daju Referendumu ni legitmnost ni legalnost niti pravovaljanost. Ali o tome nije naše da sudimo, o tome će najvjerojatnije zadnju riječ morati izreći Ustavni sud RH.
Poslovično je poznata traljavost hrvatskih propisa koji su nam se počesto puta obili o glavu.
Mile Prpa/hrsvijet.net
