Hillary Clinton: Religijska uvjerenja koja su protiv abortusa moraju biti promijenjena
ČUDNO POIMANJE VJERSKIH SLOBODA – Izgledna kandidatkinja Demokratske stranke na američkim predsjedničkim izborima iduće godine, bivša ‘prva dama’ i nekadašnja državna tajnica Hillary Clinton izjavila je kako “vjerska uvjerenja” koja osuđuju “reproduktivna prava žene” moraju biti promijenjena, izvijestila je stranica LifeSiteNews.
Clinton, koja se već odavno profilirala kao žestoka zagovornica i promicateljica prava na abortus, govorila je na feminističkoj konferenciji u New Yorku 24. travnja. Jedna od tema kojima se pozabavila u kontekstu ravnopravnosti žena jest i pravo na “reproduktivno zdravlje”, termin koji označava prije svega pravo na abortus. Ponavljajući uobičajenu pro-choice tezu po kojoj je stopa smrtnosti majki povezana ponajviše sa slobodnim pristupom abortusu, Clinton je rekla kako je ta stopa “prepolovljena”, ali kako još previše žena nema “presudan pristup reproduktivnom zdravlju”.
“Prava moraju postojati u stvarnosti, ne samo na papiru. Moraju imati logističku potporu i iza njih mora postojati politička volja. Ukorijenjeni kulturološki kodovi, vjerska uvjerenja, društvene predodžbe – sve to mora biti promijenjeno”, rekla je američka političarka i dobila gromoglasan aplauz.
U istom govoru Clinton je napala i one korporacije koje su tražile izuzeće od odredbi sustava zdravstvenog osiguranja ObamaCare prema kojem imaju obvezu plaćati kontraceptivna sredstva svojim zaposlenicama, te konzervativne političare koji traže prestanak državnog sponzoriranja organizacije Planned Parenthood, koja upravlja najvećom mrežom klinika za abortus u SAD-u.
Njezina vizija političke volje koja mijenja religijska uvjerenja s pravom je opisana kao poziv državnim tijelima na ugrožavanje vjerskih sloboda, a sve u svrhu promicanja liberalnih stajališta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i u inozemstvu.
Upitan za komentar njezinih riječi nigerijski biskup Emmanuel Badejo je rekao sljedeće:
“Mislim da postoje tri vrste ljudi: Oni koji vjeruju u Boga, oni koji ne vjeruju u Boga i oni koji misle da su bogovi. Hillary Clinton spada u onu treću vrstu. Ona misli da je bog.”
Biskup Badejo je o izjavama Clinton govorio u kontekstu teme ‘kulturnog imperijalizma’, odnosno zapadnog sustava vrijednosti koje američka administracija želi nametnuti afričkim državama i njihovoj kulturi.
“Clinton govori o ‘ukorijenjenim kulturološkim kodovima’. Čini mi se kako je malo previše ušla u tehnologiju, te kako ne shvaća da postoje vrijednosti koje su duboko u ljudima, koje nisu nekakvi ‘kodovi’ koji se mogu izbaciti iz ljudi. Govorimo o dostojanstvu života, o svetosti života… Možda njoj te vrijednosti nisu svete, ali nema nikakvo pravo pozivati na mijenjanje vjerskih uvjerenja”, rekao je biskup i pozvao vjernike da “otvore oči i pripaze na kulturni imperijalizam koji SAD šire svijetom”.
Biskupove izjave na tragu su onih pape Franje o “ideološkoj kolonizaciji” izrečenih u zrakoplovu kojim se vraćao s posjeta Filipinima. Papa je pojašnjavao termin ideološka kolonizacija koji je izrekao tijekom posjeta Filipinima i prepričao je jedan primjer iz Argentine kada je država tražila donaciju iz inozemstva za gradnju škole u siromašnoj četvrti. Donacija je trebala doći, ali uvjet je bio jedan – da se u školi uči rodna teorija. Ministrica obrazovanja je pristala.
“I to vam je ideološka kolonizacija. Nametanje ideja koje nemaju ništa s narodom i njegovom kulturom, pokušaj kolonizacije s idejama koje mijenjaju mentalitet ljudi. Tijekom nedavne Sinode o obitelji, afrički biskupi su nam se žalili na to. Ista priča – dobit ćeš novce za razvoj, ali pod određenim uvjetima”, prepričao je papa Franjo i dodao da to nije ništa novo.
“Sjetite se fašističke i nacističke mladeži. Ljudi ne smiju izgubiti svoju slobodu. Svaki narod ima svoju kulturu”, poručio je Papa.
Inače, bivši američki predsjednik Bill Clinton i njegova supruga Hillary vode organizaciju Clinton Foundation, koja se bavi humanitarnim radom. U ožujku, gošćom konferencije te fundacije u New Yorku bila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, nakon čega su je neki konzervativni krugovi kritizirali. Oni koji su branili njezin posjet konferenciji ukazivali su tada kako je dobro da predsjednica Hrvatske održava kontakte s mogućom budućom predsjednicom najmoćnije zemlje svijeta, bez obzira na svjetonazorske razlike između njih.
Autor: Goran Andrijanić | Bitno.net
